Godinu koja je na izmaku u domaćem je knjižnom sektoru ponajviše obilježila propast knjižarskog diva Algoritma APM-a, no unatoč izazovima hrvatski su nakladnici u 2017. nastavili objavljivati gotovo nesmanjenom brzinom, svjetlo dana ugledao je čitav niz kvalitetnih naslova prijevodne i novih knjiga domaće literature, a posjećenost književnih sajmova rušila je sve rekorde.
Zbog nagomilanih dugova, tvrtka Algoritam APM otišla je u svibnju
u stečaj, zbog čega je zatvorena 31 knjižara toga maloprodajnog
knjižarskog lanca, što je ozbiljno dovelo u pitanje opstanak
nekih nakladnika, koji su tako prisiljeni ovisiti o stečajnome
postupku za izvršenje svojih ukupno 40 milijuna kuna vrijednih
potraživanja.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek promptno je reagirala s
nizom mjera koje je njeno ministarstvo pokrenulo kako bi se
izbjeglo produbljivanje krize i sektor revitalizirao, te su
osigurana dodatna sredstva za programe potpore poduzetništva u
kulturi za područje nakladništva i knjižarstva, a povećani su i
iznosi za otkup knjiga.
U pomoć je priskočilo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, koje
je povećalo iznos za otkup knjiga za školske knjižnice, te
najavilo dodatno povećanje sredstava za tu namjenu u idućoj
godini. Kulminacija napora dvaju ministarstava je nacionalna
Strategija za poticanje čitanja za razdoblje do 2022., koju je
Vlada usvojila početkom studenoga, a kojoj je cilj razvoj kulture
čitanja prilagođene suvremenom digitalnom okruženju, za društvo
budućnosti spremno na izazove modernoga doba i s vizijom knjige
dostupne svima.
Djelomična konsolidacija i neometano
stvaralaštvo
Nakladnici su na propast Algoritma APM reagirali donekle i s
olakšanjem, tvrdeći kako je raniji sustav bio na potpuno trulim
temeljima, a s vremenom se tržište djelomično konsolidiralo
pojavom nekih novih ‘igrača’ – nova tvrtka Hoću knjigu preuzela
je šest Algoritmovih knjižara, uključujući ključno prodajno
mjesto, knjižaru Megastore u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici, dok
je u kolovozu vrata druge velike Algoritmove knjižare u glavnome
gradu, simbola domaćeg knjižarskog sektora u Hotelu Dubrovnik u
Gajevoj 1, otvorila nakladnička kuća Znanje.
Nakladnici ističu da je broj izdanja u cjelini nešto umanjen, no
sektorski problemi kao da nisu omeli spisateljski mar, koji je u
2017. godini urodio brojnim novim naslovima domaće fikcije, među
kojima se kao velika uspješnica nametnuo novi roman
Kristiana Novaka “Ciganin, ali najljepši” (OceanMore), knjiga
koja je odnijela i tportalovu nagradu za najbolji roman i nagrade
Ksaver Šandor Gjalski te Fran Galović. Zapažen je i roman Damira
Karakaša “Sjećanje šume” (Sandorf), koji je dobio nagradu
Kočićevo pero kao i novoutemeljenu Nagradu Fric za najbolju
suvremenu prozu.
Uručene su i Nagrade Vladimir Nazor, najviše državne nagrade za
umjetnička ostvarenja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
(HAZU), a nagradu za životno djelo u području književnosti ove je
godine primio akademik Dubravko Jelčić, dok je godišnju nagradu
za književnost dobio akademik Krešimir Nemec, za monografiju
“Gospodar priče: Poetika Ive Andrića”.
HAZU-ova nagrada za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća
ove je godine za područje književnosti pripala Nikoli Đuretiću za
knjigu “Posljednja predaja”, dok je pjesnik Goran Gatalica
dobitnik ovogodišnje Nagrade “Dragutin Tadijanović” koju
dodjeljuje Zaklada HAZU-a. Dodijeljena je i nagrada Hrvatskog
društva pisaca “Janko Polić Kamov” za najbolje književno djelo, a
ove je godine uručena Zoranu Rošku za roman “Minus sapiens.”
Rekordna posjećenost književnih sajmova
Vjerojatno najviše pozornosti čitateljske publike u 2017. su
godini privukla dvojica doajena hrvatske kulture;
književnik, intelektualac i društveni kritičar Igor Mandić
(“Predsmrtni dnevnik”, VBZ) i glumac, pjesnik i glazbenik Rade
Šerbedžija (“Poslije kiše”, Hena com), čiji su nastupi na
ovogodišnjim sajmovima Interliber u Zagrebu i pulskome Sa(n)jmu
knjige u Istri bili među najposjećenijim događanjima obiju
manifestacija.
Jubilarni 40. međunarodni sajam knjiga Interliber, koji se ove
godine održao od 7. do 12. studenoga, brojčano se pokazao
izuzetno uspješnim: organizatori su izvijestili o rastu posjeta
za barem 10 posto u odnosu na prošlu godinu, na preko 130 tisuća,
dok su nakladnici uknjižili 10 do 20 posto veće prihode.
Godinu je obilježio i čitav niz manjih književnih sajmova, poput
Zagreb Book Festa (ZBF), koji je od 22. do 28. svibnja ugostio u
zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) više od stotinjak
gostiju iz zemlje i svijeta; dok je Festival svjetske
književnosti (FSK) nakladnika Frakture u Zagrebu i Splitu od 3.
do 9. rujna predstavio 52 autora iz 17 zemalja.
Festival europske kratke priče (FEKP) u svojem se 16. izdanju
održao od 28. svibnja do 2. lipnja u Zagrebu i Rijeci s
tridesetak renomiranih gostiju iz svijeta domaće i strane
kratkopričaške scene, a više od stotinu umjetnika i kritičara
sudjelovalo je od 31. svibnja do 10. lipnja u programu riječkoga
vRiska nakladnika VBZ-a.
Pojačan naglasak na knjigu i čitanje
Uz brojne domaće goste, festivalska se publika imala prilike
upoznati s brojnim važnim imenima svjetske kulturne književne
scene. ZBF je, tako, ugostio istaknutu austrijsku novinarku i
književnicu Ericu Fischer, nizozemskog kulturalnog filozofa i
esejista Roba Riemena, kontroverznu katalonsku doktoricu
teologije i benediktinsku časnu sestru Teresu Forcades, te
uglednog austrijskog pisca i intelektualca Karla-Markusa Gaussa.
Na FEKP-u su se domaćim čitateljima, među ostalima, predstavili
istaknuti iračko-finski književnik Hassan Blasim, ugledna
španjolska spisateljica i novinarka Rosa Montero i najprevođeniji
argentinski autor Guillermo Martinez. Na FSK-u su, uz ostale,
gostovali nagrađivani austrijsko-njemački književnik Daniel
Kehlmann, istaknuti gvaltemalski književnik Eduardo Halfon,
ugledni francuski pisac, scenarist i redatelj Philippe Claudel,
te jedan od najčitanijih suvremenih autora u Finskoj Tuomas Kyro.
Sa(n)jam knjige u Istri ove je godine imao poseban program “A
propos” posvećen francuskoj književnosti, a najveća zvijezda
sajma bio je pisac, političar i ekonomist armenskog podrijetla
Varužan Vosganjan.
Pozornost nastavlja privlačiti i festival Europea U Dvorištu
Naklade Ljevak, koji periodično tijekom čitave godine domaćim
čitateljima predstavlja dobitnike Nagrade Europske unije za
književnost, a 13. Revija malih književnosti književnog kluba
Bookse predstavila je od 5. do 10. prosinca u Zagrebu po prvi
puta suvremenu književnost na arapskom jeziku.
Da Hrvatska stavlja pojačani naglasak na knjigu i čitanje, te da
za to nalazi dovoljno opravdanja u posjećenosti književnih
događanja pokazuje i podatak da je 6. Noć knjige ove godine
trajala čak četiri dana, od 21. do 24. travnja, te da je okupila
više od 500 sudionika s preko tisuću programa u 234 hrvatska
grada.
Razlog za blagi optimizam daju i ovogodišnji podaci o
čitanosti koji su, prema anketi koju je provela agencija za
istraživanje tržišta Gfk, pokazali da je u proteklih godinu dana
zabilježen i 6-postotni rast čitanosti.
