Izložbena likovna scena u Hrvatskoj i u protekloj je godini bila vrlo živa, uz velike projekte poput izložbe "Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900", muzeji i galerije tradicionalno su priređivali monografske i retrospektivne izložbe istaknutih hrvatskih umjetnika.
“Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.” bila je ujedno vrhunac
austrijsko-hrvatskog bilateralnog projekta – izložba je najprije
postavljena u Klovićevim dvorima te s malim izmjenama i u
galeriji bečkog dvorca Belvedere.
S djelima Gustava Klimta, Kolomana Mosera i Karla Molla te Vlahe
Bukovca, Tomislava Krizmana i Ivana Meštrovića prvi je put
istodobno predočeno stvaralaštvo zagrebačkih i bečkih
protagonista secesije na području slikarstva, skulpture,
arhitekture i primijenjene umjetnosti, ukazujući na podudarnosti
i razlike tih dvaju gradova na razmeđu stoljeća.
U sklopu projekta “Godina kulture Austrija – Hrvatska 2017” bilo
je ostvareno više od 100 kulturnih priredbi samo u Austriji, a
obje su se zemlje predstavile u partnerskoj zemlji s brojnim,
dobro posjećenim izložbama, koncertima, predavanjima, književnim
večerima, simpozijima, kazališnim gostovanjima.
Na veliko zanimanje medija i publike naišla je i bečka izložba
ulja na platnu, akvarela i pastela “Hommage a Nasta Rojc”,
posvećena toj istaknutoj hrvatskoj slikarici prve polovice 20.
stoljeća, a zapažene su bile i izložbe suvremenog slikara Zlatka
Kesera te akademkinje Nives Kavurić-Kurtović iz privatne zbirke
“Ars Croatiae” austrijskog kolekcionara i promicatelja hrvatske
umjetnosti Alfreda Brogyanyia
Galerija Klovićevi dvori, koja je obilježila 35 godina izložbenog
djelovanja, imala je ove godine i retrospektivu “Misterij
metamorfoza” Dimitrija Popovića, na kojoj je s oko 350 djela tog
uglednog slikara, kipara, grafičara, dizajnera i literata.
Velika Popovićeva retrospektiva priređena je tri desetljeća nakon
njegove prve retrospektive u Umjetničkome paviljonu u Zagrebu, i
bila je dosad najcjelovitije predstavljanje pola stoljeća
njegovog umjetničkog stvaralaštva.
Klovićevi dvori priredili su, među ostalim, veliku retrospektivu
Vaska Lipovca, s oko 250 skulptura, slika, grafika, crteća,
reljefa i instalacija, koji svjedoče o medijskoj i poetskoj
raznolikosti bogatog opusa tog hrvatskog umjetnika.
Zapažene su i retrospektiva strip autora Edvina Eddyja Biukovića,
izložba “Strasna ljepota” iz opsežne zbirke galeristice, mecene i
kolekcionarke Dagmar Meneghello te izložba “Vjetrovi sjene”
ilustratora, redatelja i umjetnika Zdenka Bašića.
Godinu u MUO obilježili venecijanski umjetnici i
donacije
Proteklu su godinu u Muzeju za umjetnost i obrt obilježile
izložbe “Barokni sjaj Venecije – Tiepolo i suvremenici” te
nekoliko važnih donacija.
S četrdesetak odabranih djela baroknog venecijanskog slikarstva
iz Pinakoteke grada Vicenze izložba “Barokni sjaj Venecije” bila
dosad najcjelovitiji prikaz venecijanskog baroknog slikarstva u
Hrvatskoj.
Uz Giambattistu Tiepola, kao najistaknutijeg protagonista
‘galantnog stoljeća’, bili su tu ostali predstavnici
venecijanskog slikarskog kruga 18. stoljeća, njegova sina
Giandomenica, Gimabattiste Piazzette, Marca i Sebastiana Riccija,
Giambattiste Pittonija, Francesca Avianija, Giuseppea Zaisa,
Elisabette Marchioni i mnogih drugih.
Tom je izložbom MUO zaokružio svoj uspješan ciklus izložbi
posvećenih talijanskim umjetnicima 17. i 18. stoljeća – uz
Caravaggiovu “Večeru u Emausu” iz milanske Pinakoteke Brera i
Guercinova djela iz Pinakoteke u Centu na izložbi “Svjetlo
baroka”.
Za kraj godine MUO je priredio još jednu atraktivnu izložbu
“Balet i strast”, s predmetima iz donacije britansko-hrvatskog
baletnog umjetnika Jelka Yureshe, na kojoj su prvi put bili
predstavljeni raskošni kostimi dizajnirani za njega i njegovu
životnu i plesnu partnericu Belindu Wright.
Uz pomoć kostima, baletnih papučica, nakita, ukrasa za kosu,
plakata, naslovnica časopisa i raznih umjetnina izložba donosi
priču o tome kako je dječak iz Zagreba, Željko Jureša – kasnije
Jelko Yuresha, postao jedan od najistaknutijih britanskih
baletnih umjetnika.
Na samom kraju godine MUO je predstavio i novu sliku svog Stalnog
postava, dosad nepoznato remek djelo – ulje na platnu “Bogorodica
s djetetom” kasnorenesanskog slikara Andrije Medulića Schiavonea,
koje je u zagrebački muzej stiglo zahvaljujući Dinku Podrugu,
uglednom psihijatru iz New Yorka.
Umjetnički paviljon i strast stvaranja s
Fundacijom Maeght
Kao najvažnije ovogodišnje događanje u Umjetničkom paviljonu
održala se skupna izložba nekih od najvećih imena likovne
umjetnosti 20. stoljeća, “Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke
Fundacije Maeght”.
Izložba je predstavila djela Chagalla, Picassa i Miroa te prvi
put i dvadesetak djela Georgesa Braquea, na svojevrsnoj maloj
retrospektivi koja prati razvoj njegova djela od početka stoljeća
do polovice šezdesetih 20. stoljeća te još dvadesetak autora koje
nikada nisu bili izloženi u Hrvatskoj,
Hrvatska publika imala je priliku premijerno vidjeti umjetnike
koji se mogu pronaći u svim pregledima povijesti moderne i
suvremene umjetnosti, poput Valeria Adamija, Barbare Hepworth,
Pierrea Soulagesa, Jörga Immendorffa, Erroa , a prvi put su
predstavljeni i američki umjetnici, Alexander Calder, Sam
Francis, Ellsworth Kelly i Paul Jenkins.
Sa 64 slika, skulptura, litografija, grafika i crteža izložba
prati razvoj cijele europske likovne scene, te od kubizma i
ekspresionizma do apstraktne umjetnosti svjedoči o strasti koju
je osnivač fundacije Aime Maeght imao prema umjetnosti, ali i
strasti samih umjetnika koji su mu pomagali izgraditi Fundaciju.
Muzej suvremene umjetnosti svoju je veliku retrospektivu ove
godine posvetilo hrvatskom arhitektu i umjetniku Vjenceslavu
Richteru.
Na izložbi “Buntovnik s vizijom”, koja je s više od dvije stotine
radova u cijelosti predstavila njegov opus, Richter je prikazan
kao umjetnik i arhitekt koji je djelujući na različitim
područjima, od likovnosti do teorijskih istraživanja imao jednu
misao – sudjelovati u stvaranju boljeg i humanijeg svijeta.
Njegovo je stvaralaštvo predstavljeno putem maketa i nacrta
najvažnijih arhitektonskih projekata, skulptura, crteža, grafika
i slika, posuđenih iz dvadesetak institucija, muzeja, arhiva i
privatnih kolekcija.
Bila su tu su i njegova najvažnija ostvarenja s područja
primijenjenih umjetnosti, dizajna i kazališne scenografije, neki
od njegovih najranijih projekata namještaja te djela koja
svjedoče o povezanosti arhitekture i likovnosti, što je prikazano
kroz cikluse radova sistemske skulpture, slikarstva i grafike.
U MSU se održala još jedna važna retrospektiva – Brace
Dimitrijevića, pionira konceptualne umjetnosti, na kojoj su
obuhvaćene sve najvažnije faze njegova stvaralaštva, od samih
početaka s kraja šezdesetih godina do danas.
Izložba je na dva kata muzeja predstavila 160 radova, velike
instalacije, monumentalne fotografije, video uratke, od
najranijih radova, “Slučajnih prolaznika” predstavljenih dosad u
mnogim svjetskim metropolama, do najnovijih, kreiranih posebno za
izložbu, poput slikarskog ambijenta Lascaux 3000.
Kao znak zahvalnosti na vrijednim donacijama Moderna galerija u
Zagrebu predstavila je na izložbi veliki dio slikarskog opusa
Slavka Šohaja, stotinjak umjetnikovih ostvarenja nastalih u
razdoblju od ranih tridesetih do kasnih devedesetih godina.
Izložene su uljene slike, studije, crteži i grafike, najvećim
dijelom iz donacije umjetnikove udovice Hede Šohaj 2016., kao i
iz ranijih umjetnikovih donacija Modernoj galeriji 1999. i 2000.
te ponešto iz starijeg fundusa MG te nekoliko djela iz drugih
muzejsko-galerijskih institucija, kolekcija i pojedinih vlasnika.
Tesla na izložbi u Domu hrvatskih likovnih
umjetnika
Uz veliku aktivnost tijekom cijele godine, s nizom izložbi
domaćih i inozemnih suvremenih umjetnika u svim prostorima
Meštrovićeva paviljona, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika
nedavno je otvorilo veliku multimedijsku izložbu “Nikola Tesla –
Mind from the Future”.
Riječ je o interaktivnom projektu koji u spletu video projekcija,
računalnih igara, svjetlosnih instalacija, holograma donosi priču
o znanstveniku koji je svojim izumima izmijenio tijek povijesti,
ali i o utjecaju koji je taj osebujni vizionar i humanist imao na
suvremene umjetnike,
Postav se sastoji od tri dijela, a kružni prostor galerije postao
je Hotel Budućnosti, po uzoru na nikad realizirani Gaudijev
projekt Hotel Attraction, u kojem “živi” Teslin um, ali i mnogi
drugi njegovi i naši suvremenici.
Galerija Prsten postala je mjesto gdje se krosmedijski
dokumentarni film “Mehaničke figure – inspirirani Teslom” Helene
Bulaje Madunić rastvara u prostornu galerijsku instalaciju koja
vodi posjetitelje od Teslinih rodnih Smiljana i školovanja do
odlaska u Europu i New York.
U galeriji PM isto je djelo, predstavljeno diljem svijeta u
proteklih jedanaest godina, prikazano kroz galeriju portreta
klasika suvremene umjetnosti poput Marine Abramović, Lori
Anderson i Terryja Gilliama koji govore o Tesli.
Središnji prostor, galerija Bačva, predstavlja za izložbu nastala
djela suvremenih hrvatskih umjetnika različitih generacija
nadahnutih Teslom, među kojima su Ida Blažičko, Vitar Drinković,
Nikola Vudrag, Pero Jelisić, Alma Trtovac, Ivana Ožetski,
Patricija Purgar i Janko Ivčić, Alana Kajfež, Mile Blažević i
Ivan Kujundžić.
Na Venecijanskom bijenalu, 57. međunarodnoj izložbi vizualnih
umjetnosti, domaću su umjetnost s radovima Tine Gverović i Marka
Tadića predstavile dvije suvremene hrvatske umjetničke pozicije,
objedinjene pod nazivom “Horizont očekivanja”.
Ovogodišnja deseta HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost
bila je dodijeljena Igoru Grubiću, za njegov
poetsko-eksperimentalni video rad “Spomenik”, kojim ukazuje na
potrebu očuvanja spomenika NOB-a.
Grubićev rad strukturiran je kao niz od devet portreta spomenika
u različitim fazama propadanja, koji su tek dio mnogih koji su
zapušteni devedesetih godina i promatrani isključivo kroz
ideološku prizmu bivše države.
Muzeji u tvornicama traže nove prostore za svoju
djelatnost
Otvorenjem retrospektive Tomislava Gotovca “Anticipator kriza –
Kuda idemo ne pitajte” u Rijeci je otvoren novi prostor Muzeja
moderne i suvremene umjetnosti Rijeka (MMSU), u kompleksu bivše
tvornice Rikard Benčić u Rijeci
Muzej je smješten u tzv. H-objekt nekadašnje tvornice Rikard
Benčić, nazvane prema tlocrtnom obliku građevine i prostire se na
1550 četvornih metara prizemlja i prvog kata. Prostor je uređen
minimalno i zadržano je ozračje industrijskog pogona, prema
projektu arhitekta Dinka Peračića.
U još jednu bivšu tvornicu – Tvornicu duhana Zagreb u Klaićevoj
želio bi s Gornjeg grada preseliti Hrvatski povijesni muzej,
povodom čega je otvorio izložbu “Nedostupna baština – tajne
čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja”.
Njome se nastoji ukazati na potrebu da se zbog manjka prostora za
adekvatno čuvanje muzejske građe i izložbenu djelatnost, taj
muzej što prije preseli u novi prostor, s obzirom da se prostire
na vše od dvije tisuće četvornih metara, a izložbe se postavljaju
na samo 240 četvornih metara.
Kroz sedam tematskih cjelina – politika, gospodarstvo,
svakodnevica, obrazovanje, znanost, kultura i mediji, izložba
predstavlja 216 predmeta, mali dio fundusa Muzeja koji je u
Matoševoj ulici privremeno još od 1959. godine.
Muzejska djelatnost trebala bi se uskoro definirati prema novom
prijedlogu Zakona o muzejima, koji je prošao javnu raspravu, a
kojemu je glavni cilj jasno razdvojiti i precizno urediti
djelatnost javnih muzeja te učiniti lakšim osnivanje manjih
muzeja i zbirki, uključujući i uređenje pitanja muzeja vjerskih
zajednica.
Tim se zakonom nastoji i potaknuti međumuzejsku posudbu, a sustav
napraviti liberalnijim, u cilju bolje prezentacije kulturne
baštine, a njegov važan element je i rok koji sve muzeje obvezuje
na inventarizaciju do kraja 2020. godine.
Zakonom je precizno određen odnos Upravnog vijeća, ravnatelja
muzeja, djelovanja stručnog vijeća, predviđa se osnaživanje uloge
ravnatelja u upravnom smislu riječi, a Upravno vijeće će
zamijeniti dosadašnje muzejsko vijeće.
Likovna scena ostala je u prošloj godini bez nekoliko istaknutih
umjetnika, među kojima su i Vjekoslav Vojo Radoičić, hrvatski
slikar, grafičar, ilustrator, scenograf, kipar te likovni
umjetnik Gorki Žuvela.
