Proslavljeni hrvatski redatelj, glumac televizijski i radijski voditelj, utemeljitelj hrvatskog mjuzikla Vlado Štefančić umro je u nedjelju navečer u Zagrebu u 87. godini, doznaje u ponedjeljak Hina iz Kazališta Komedija
Štefančić je autor gotovo 200 kazališnih predstava, 10.000 radio
emisija i 2000 TV emisija. Rođen je u Vukovaru 1931. godine, a
karijeru je počeo kao član dramskoga studija Radio Zagreba, a od
1950. godine glumi i režira u kazalištu Komedija kojem je
od 1969. do 1978. godine bio umjetničkim ravnateljem.
Režirao je više od stotinjak predstava u zemlji i inozemstvu –
velike spektakle, kao što su postava Zajčeva “Nikole Šubića
Zrinjskog” u pulskoj Areni, prve domaće rock-opere, glazbene
komedije i mjuzikle.
Kao redatelj te dugogodišnji ravnatelj Kazališta Komedija
realizira prvi veliki i najpoznatiji hrvatski mjuzikl Jalta,
Jalta, kao i mjuzikle Dundo Maroje, zatim prve rock-opere na ovim
prostorima – Gubec-beg i Grička vještica.
Vlado Štefančić režirao je i mnoge najbolje strane mjuzikle kao
što su Čovjek iz Manche, Jadnici (prije West Enda i Broadwayja!),
Guslač na krovu, My Fair Lady, Kosa, opereta Zemlja smiješka,
Šišmiš, Vesela udovica, Kod bijelog konja, Noć u Veneciji, Barun
Trenk, Kneginja čardaša i Grofica Marica, opere Lucia di
Lammermoor te komičnih opera Seviljski brijač i Gospoje i husari.
Otac hrvatskog mjuzikla režirao je domaće mjuzikle Car Franjo
Josip u Zagrebu i Kralj je gol Milana Grgića i Alfija Kabilja,
Lady Šram Nine Škrabea i Arsena Dedića, Dan od amora Luke
Paljetka i Đele Jusića, O’kaj Borisa Senkera, Kemala Mujičića i
Nine Škrabea, Tko pjeva zlo ne misli Alfija Kabilja i Drage
Britvića i brojne druge.
Štefančić je bio i vrlo uspješan glumac, a stariji
Zagrepčani ga pamte iz Komedijinih opereta Mala Floramye, Kod
bijelog konja, Spli’ski akvarel, Grofica Marica i Šišmiš te
komedija Matijaš grabancijaš dijak, Charlyjeva tetka,
Utopljenici, Dvanaest stolica, Zlatni dečki i mjuzikala poput
Obećanja, obećanja.
U zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) ostvario je
brojne uloge poput one u predstavama Bosonogi u parku i Pobrinimo
se za Ameliju, a glumio je i u kultnoj predstavi Dubrovačkih
ljetnih igara – Goldonijevoj Kafetariji u režiji i prilagodbi
Tomislava Radića, koja se, nakon premijere 1978. godine, na
repertoaru Igara održala punih deset godina.
Vlado Štefančić dobitnik je nagrade “Marul” 1966. godine, a
nagrade grada Zagreba dobio je dva puta (1973. i 1994.).
Godine 2006. nagrađen je nagradom “Vatroslav Lisinski” Hrvatskog
društva skladatelja za doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu,
a 2000. godine Udruženje dramskih umjetnika Hrvatske dodijelilo
mu je Nagradu Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko
djelovanje.
O njegovom djelu objavljena je Monografija Vlado Štefančić –
zabavljač, a u zagrebačkom Kazalištu Komedija početkom studenoga
svečanim koncertom trebala je biti obilježena 70. obljetnica
njegova umjetničkog rada.
