Frankfurt u jesen, London u proljeće, tako se, u dvije sezone, poput modne, vrti i svjetska izdavačka industrija. Frankfurtski sajam od londonskog je daleko veći, na njemu su zastupljeni izdavači iz doslovce svih kutova svijeta.
Tamo su i nacionalni štandovi, dok je londonski mjesto
namijenjeno književnim agentima, fokusirano na prodaju autorskih
prava. 69. frankfurtsko okupljanje izdavačke industrije počinje
11. listopada, piše Jutarnji list.
Na sajam dolazi više od sedam tisuća izlagača iz 106 zemalja,
uključujući i Hrvatsku. Jedan od gostiju ovogodišnjeg Frankfurta
na kojeg će, baš kao i na njegovu Francusku, biti uperena
svjetla, jest Michel Houellebecq.
Tim mi je zanimljivije bilo čuti kako Diana Matulić,
agentica koja, uz desetak hrvatskih književnika, zastupa
i Zorana Ferića, kaže: “Ferić mene, donekle, podsjeća na
Houellebecqa, mislim da je on baš za francusko tržište.”
Nova paradigma
Matulić zastupa i Ivanu Bodrožić, Ivicu
Đikića, Dragu Glamuzinu, Ivana Sršena, Zorana
Pilića… Upravo je na britanskom tržištu objavljen “Hotel
Zagorje”, promocija u Londonu je 4. listopada. Kratko nakon
Frankfurta isti roman Ivane Bodrožić bit će objavljen i u
Americi. Na Frankfurtskom se sajmu nada novim poslovnim
dogovorima.
Kako prodati domaćeg pisca američkom, britanskom ili francuskom
izdavaču? Američkom, kaže Matulić, teško; osim rijetkim
pojedincima koji imaju senzibilitet za ovdašnje autore. “Njima to
je li netko češki, hrvatski ili austrijski pisac ne znači puno,
za njih je to sve – europska književnost. Prvo treba naći
urednika, a ima ih, koji su zainteresirani za hrvatsku
književnost ili, šire, književnost s ovih prostora. Kako ih
zainteresirati? Izokola. Ako su čitali išta od naših
autora, Andrića, Krležu, to u nekom slučaju može biti
put.
Recimo, Đikić ima nešto nalik Andriću u toj tradiciji bosanskog
usmenog pripovijedanja, a Andrića su čitali. To je, dakle, neki
izokolni put da im uopće privučem pažnju na nekog domaćeg autora,
a onda tek ide sama priča o romanu koji im želim prodati. Trebam
im u nekoliko rečenica reći koja je njegova vrijednost. Potom im
šaljem ogledne prijevode koje imamo na engleskom ili drugim većim
svjetskim jezicima.”
Pitanje kontinuiteta
Što se nacionalnog nastupa tiče, budući da se na ovaj sajam
slijevaju izdavači i agenti sa svih strana svijeta i mnoštvo je
nacionalnih štandova, Frankfurt je, nema sumnje, pravo mjesto da
se nacionalna književnost predstavi toj mnogobrojnoj i raznolikoj
publici.
Ove godine Ministarstvo kulture je organizaciju hrvatskog nastupa
prepustilo Zajednici nakladnika i knjižara te u tu svrhu odobrilo
210.000 kuna. Kako doznajemo, ovogodišnji će nastup hrvatskih
izdavača imati sasvim novu paradigmu koja će biti predstavljena
koncem idućeg tjedna.
“Ako se uspije prezentirati barem jedan pisac, ali na uspješan
način, da onaj tko se zaustavi na par minuta na hrvatskom
nacionalnom štandu dobije informaciju zašto je taj pisac kojeg
predstavljamo bitan, koji su njegovi uspjesi, s kime se taj autor
može usporediti, to je već uspjeh. I takvi koncepti najbolje
prolaze. Iako ništa ne garantiraju, naravno”, kaže Ivan Sršen,
vlasnik izdavačke kuće Sandorf i književni agent.
Fraktura, kako je slučaj već niz godina, ne nastupa na
nacionalnom štandu, već samostalno, točnije štand dijele sa
slovenskom izdavačkom kućom Beletrinom. Slovenija, spomenimo,
radi na tome da 2021. bude zemlja gost Frankfurtskog sajma.
“Ta suradnja dvije nakladničke kuće koje imaju sličan program i
zastupaju svoje autore godinama se pokazala uspješnom. Imamo
vidljivost na sajmu, svi naši inozemni partneri i te kako dobro
znaju gdje će nas naći i što mogu očekivati. To je pitanje
kontinuiteta”, kaže Seid Serdarević, vlasnik Frakture.
Što se tiče predstavljanja hrvatskih autora, fokusirat će se na
tri imena – Miljenko Jergović, Igor
Štiks i Slavenka Drakulić. Jasno, predstaviti će i
radove i ostalih domaćih autora koje objavljuju.
Svjetski trendovi
“Štiks je sad objavio novi roman, a njegova ‘Elijahova stolica’
prevedena je na 15 stranih jezika, postoji interes potencijalnih
nakladnika. Jergovićev ‘Rod’ ove je godine preveden na njemački i
dobio je krajnje afirmativne kritike u svim važnim njemačkim
novina. To je dodatni poticaj da jednu tako veliku knjigu kupe i
nakladnici u manjim zemljama kojima nikad nije jednostavno
upustiti se u prijevod obimne knjige kao što je ‘Rod’. ‘Dora i
Minotaur’ Slavenke Drakulić u Njemačkoj je polučila veliki
uspjeh, a već smo prodali neka prava i za ‘Mileva Einstein,
teorija tuge’. To je knjiga koja može zanimati i neka druga
tržišta”, komentira Serdarević.
Iako je i dalje zadržao istu važnost, posljednjih godina i
Frankfurtskom sajmu opada posjećenost. Brojni su razlozi.
Dinamika izdavačke industrije bitno se promijenila, ovdje se sad
praktički dolazi upoznati one s kojima zapravo odavno surađujete.
“Sad se sve događa e-mailom, često se s izdavačima i agentima
čujete Skypeom, sve ide puno brže. Nekad ste stvarno tek na
Frankfurtu možda prvi put čuti za najnovije naslove koji će
postati hitovi, danas to znate puno prije. Vrlo često se u
Frankfurtu zapravo više i ne sklapaju poslovni ugovori. Većina
izdavača nerijetko kupuje naslove prije Frankfurta”, govori
Matulić.
Frankfurt je mjesto gdje se dolazi vidjeti trendove.
“Ono što se vidi već sad, protekla godina je pokazala da je
e-knjiga dosegnula svoj maksimum, nekakvih 20 posto tržišta i tu
se stabilizirala na anglosaksonskom tržištu. Već dvije-tri godine
nema velikog naslova autora koji bi poharao top ljestvice diljem
svijeta, već su tu naslovi poput nastavaka serijala ‘Millennium’
ili autori poput Dana Browna. Također je vidljivo da je tzv.
crime noir, osim skandinavskog, sve jači i u Italiji, Francuskoj,
Njemačkoj … to je neki trend”, kaže Serdarević.
Ivan Sršen komentira: “Na Frankfurtu se vidi koji su novi
trendovi na svjetskoj razini, bilo da se radi o tehnološkim
inovacijama ili o estetikama i poetikama. Tamo ćete čuti o novim
žanrovima ili podžanrovima koji će do mainstream publike doći tek
za godinu, dvije ili tri, tako da, kao izdavač, imaš vremena
razmisliti je li to ono što želiš pratiti ili ne.”
Diana Matulić dodaje: “Trendovi su ponekad teško predvidljivi,
stvaraju ih dobrim dijelom skupa izdavači i agenti. Jedno je
vrijeme bio trend ženskih psiholoških krimića na tragu npr.
‘Nestale’, uslijedio je cijeli val te književnosti koja se
odlično prodavala. Sad je svima dosta tog i pokušavaju naći nešto
novo. Dakle, i ti trendovi se aktivno grade. Nisu oni proizvod
slučaja.”
