Posjetili smo Kazalište lutaka Zadar gdje je danas službeno najavljena premijera predstave "Kaštanka" - bit će to prva lutkarska verzija ove Čehovljeve novele u Hrvatskoj! Također, doznali smo i kakva je situacija u kazalištu nakon nevremena koje je pogodilo grad.
Ravnateljica Kazališta lutaka Zadar, Iris Pavić Tumpa, kaže nam
da je sve prošlo manje-više u redu, većih oštećenja nije bilo,
ali najgore je stanje s krovištem koje je ravno i s njim uvijek
ima problema kada je kiša obilnija. U dvorani je procurilo na
samo nekoliko točaka, a neke štete bilježe se u sv. Dominiku. Sve
će, kaže ravnateljica, popisati i prijaviti.
A u petak, 19. rujna, lutkari pod redateljskom palicom Vjere
Vidov predstavljaju novelu ruskog klasičara Čehova –
”Kaštanka”. Priču o jednoj kujici Vidov je iskristalizirala kao
priču o odrastanju, ljubavi, privrženosti i strahu.
Mlada ekipa iz virovitičkog kazališta jako se veseli premijeri.
Suradnja sa zadarskim lutkarima bila je sjajna, poručili su danas
glumci za koje Vidov ima samo lijepe riječi. “Oni žive
lutke, lutke su dio njih”, poručila je Vidov. A oni su –
Sara Lustig, Dominik Karakašić, Goran Vučko i zadranka Irena
Bausović.
Zašto Čehov?
Vjera Vidov kaže da je ideja stigla od Mirana Hajoša, ravnatelja
Kazališta lutaka Virovitica, koji joj je poslao novelu i pitao je
misli li da se djelo može lutkarski obraditi.
“To je jedan od mojih omiljenih autora”,
priznaje.
Dramaturginja predstave je Petra Mrduljaš, a posebno je izazovno
bilo Frani Papiću koji se ”uhvatio” efekata sa svjetlom po prvi
put samostalno.
Za odličnu glazbu pobrinuo se Igor Korlić, a kostimografiju i
scenografiju postavlja Natalija Burnos.
O PREDSTAVI:
Čovjekov najvjerniji prijatelj Kaštanka je jedna od
najslavnijih Čehovljevih kratkih priča i odlikuje se glavnim
kvalitetama koje obilježavaju i ostatak njegova opusa, a to su
prvenstveno duboko razumijevanje ljudske psihe i atmosfera koja
čitatelja neodoljivo uvlači u Rusiju na prijelazu iz
devetnaestoga u dvadeseto stoljeće. Kaštanka je doista obilježena
snažnim ruskim koloritom, ali istodobno je i univerzalna
pripovijest o ljubavi, odanosti i odgovornosti.
Čehov je slavan satiričar društva, a u ovoj priči bespoštedno
prikazuje ljudske slabosti iz vizure čovjekova najboljeg
prijatelja: psa.
Kroz oči kujice Kaštanke ljudski svijet nazire se u punini
svoje bijede, ispraznih nastojanja i slabosti. Pas ne osuđuje.
Pas se vodi svojim elementarnim nagonima. Treba hranu i toplinu,
ali i ljubav. Upravo zato što promatra ljude kroz prizmu potrage
za ljubavlju, čitatelja/gledatelja izaziva da se zapita koliko je
čovjek ljubavi sposoban pružiti i kakvim se sve izgovorima služi
kada je njegova ljubav manjkava.
Kaštankin svijet prvenstveno je svijet mirisa (mirisa
piljevine, blata, čaja, votke, mesa), ali najvažniji orijentir
njezina postojanja je gazda. On je središte njezina svijeta,
izvor sigurnosti i pripadnosti. Za to se psić odužuje
bezrezervnom ljubavi koja jednako strpljivo prihvaća i milovanja
i udarce, i tepanje i psovke. Kada se izgubi i na koncu udomaći
kod novoga “gazde”, cirkusanta koji nastupa s uvježbanim
životinjama, Kaštanka će se naći u dvojbi: je li bolji gazda koji
te ne tuče i hrani, ali uvjetuje svoju ljubav, ili je bolji grub,
nepredvidljiv i nepouzdan gospodar koji te voli bezuvjetno, ali
“na svoj način”.
Dvojba je to u kojoj se nijedan čovjek ne bi volio naći, a
Čehov traži da porazmislimo u čemu smo gori od psa, trebamo li se
katkad ugledati u pseću ljubav ili ipak prestati ljubavlju
nazivati široku paletu odnosa temeljenih na patnji i
neslobodi.
Predstava je namijenjena malo starijoj publici – od 5. razreda pa
na dalje. Dakle, 19. rujna u 20 sati, rezervirajte mjesto na
vrijeme!
