Roman Miljenka Jergovića ‘Rod’ objavljen je u njemačkom govornom području pod naslovom ‘Die unerhörte Geschichte meiner Familie’ u izdanju Schöffling-Verlaga iz Frankfurta i prijevodu Brigitte Döbert. Vodeći švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung piše da je riječ o ‘remek-djelu svjetske literature’, u kojemu Jergović pokušava ‘ukrotiti demone’ iz svoje obiteljske povijesti
‘Nakon kratkog epitafa ‘Otac’ (koji je originalno objavljen
2010., a na njemačkom 2015.) Miljenko Jergović je s ‘Rodom’
(original 2013., na njemačkom 2017.) stvorio vrtoglavi i obimni
opus u kojem pokušava obuhvatiti životni svemir svoje majke i
njenu obiteljsku povijest. I u ovoj knjizi se pokušavaju ukrotiti
demoni, koji stanuju u konstrukciji povijesti, kao i u ožiljcima
pripovijedanja’, piše Neue Zürcher Zeitung (NZZ) u tekstu
Andreasa Breitensteina koji roman ‘Rod’ opisuje kao ‘svjetsku
literaturu’ te ga dovodi u kontekst s poznatim austrijskim piscem
Heimitom von Dodererom u načinu na koji Jergović pristupa
fikcionalnom obrađivanju svojeg djetinjstva.
Ističe se da se Jergović bavi ‘rekonstrukcijom obiteljske
povijesti’, koja ga fascinira otkako je ‘začuđeno ustanovio kako
je njegov pradjed Nijemac, a prabaka Talijanka’, te da se u
romanu obrađuju različite epohe, od kraja Osmanskog carstva pa do
sadašnjosti. Jergović se u rekonstrukciji obiteljske povijesti
bavi i ispravljanjem nekih nepravdi ili loših poteza svojih
predaka te u ‘Rodu’ zapravo poručuje da ‘samo pripovijedanje može
spasiti svijet’’, smatra NZZ, a prenosi tportal.
Roman ‘Rod’ – koji je u Hrvatskoj objavila Fraktura, a u
Njemačkoj Schöffling-Verlag – opisuje se i kao svojevrsna
‘enciklopedija mrtvih’, koju je inspirirao rat raspada
Jugoslavije. Jergovićev roman odlikuje ‘tankoćutna, ali ne i
neironična rekonstrukcija životnih priča’, on je i ‘kulturalna
povijest Sarajeva’ u 20. stoljeću. Naročito se hvali Jergovićev
empatičan i kompleksan opis Drugog svjetskog rata i poraća, taj
‘horor vonja četrdesetih godina prošlog stoljeća’. Autor
‘majstorski vlada time da ne izostavi raznolika sjećanja svojih
rođaka, a da ih pritom ne ismijava’, čak i onda kada su mu
‘njihove patologije i strasti strane’.
Ključna poruka romana ‘Rod’ je, smatra NZZ, da je ‘najviše
ljudsko ono neodređeno, a ne apsolutno’. Jergovićev veliki roman
karakterizira ‘enormna tematska širina i dubina misli koja
oduzima dah’, ‘superiorna punina stilova i proznih registara’ te
‘rafinirana međuigra fikcije i stvarnosti’. To su samo neke od
superlativnih pohvala koje Jergovićevu ‘Rodu’ upućuje vodeći
švicarski list.
NZZ na kraju opisuje Miljenka Jergovića kao ‘beskrajno
talentiranog, hrabrog i duhovitog književnika’, a njegov roman
‘Rod’ obaveznim štivom za oni koji ne žele ostati ‘slijepi i
neupućeni’ kada je riječ o jugoslavenskoj povijesti.
Jergovićev roman je, inače, dobio pozitivne kritike i u nizu
drugih medija njemačkog govornog područja, od bečkog lista Falter
do berlinskog dnevnika Die Tageszeitung.
Kako navodi Jergovićev njemački nakladnik na svojim stranicama,
autor će ‘Die unerhörte Geschichte meiner Familie’ tj. ‘Rod’
predstaviti i na nekoliko nastupa u Njemačkoj i Austriji od
kolovoza ove godine.
