pozadina prosvjeda

Sedam pitanja o Frljićevoj predstavi koja je naciju digla na noge

Ivo Cagalj/PIXSELL

Puno se vike podiglo protiv predstave 'Naše nasilje, vaše nasilje' Olivera Frljića, koja je od svibnja prošle godine prikazana na mnogim europskim festivalima.

U Poljskoj je njezino izvođenje rezultiralo s nekoliko kaznenih
prijava i protestima. Jednako burno bilo je u Splitu, u kojem se
uznemirila hrvatska klerikalna desnica. Dobar dio javnosti
međutim predstavu nije pogledao niti zna o čemu je u njoj riječ,
a mi donosimo kronologiju događaja i reakcije protagonista

Zahvaljujući objavama nekih europskih medija koji su posljednjih
mjeseci u člancima o predstavi istaknuli tek najšokantniji detalj
kazališnog komada ‘Naše nasilje, vaše nasilje’ Olivera Frljića i
valu dezinformacija koji je prati, predstava je opisana kao
provokativna, kontroverzna, ona koja vrijeđa osjećaje vjernika. I
to je, čini se, postala stigma Frljićeva umjetničkog projekta
koji je je 24. travnja uz glasne proteste prikazan na 27.
Marulićevim danima. Riječ je o prizoru u kojem muslimanka vadi
zastavu (zastavu one zemlje u kojoj se izvodi predstava) iz
vagine, nakon čega je siluje Isus Krist.

O čemu je u predstavi riječ?

‘Naše nasilje, vaše nasilje’ autorski je projekt Olivera
Frljića inspiriran 100. rođendanom Petera Weissa i njegovim
romanom ‘Estetika otpora’. Predstava problematizira odnos
europske i američke politike prema Bliskom istoku, u njezinu je
fokusu odnos Europe s islamom i ratnim izbjeglicama, koji
se tematizira religijski, geografski, povijesno, politički i
ekonomski. Glavna ideja je prokazivanje lažne solidarnosti i
europskog licemjerja. Praizvedba predstave bila je krajem svibnja
prošle godine na Wiener Festwochenu, jednom od prestižnih
europskih kazališnih festivala, a tijekom šestomjesečne europske
turneje gostovala je u Poljskoj, Rumunjskoj, Srbiji te Bosni i
Hercegovini.

Pečat ovog Frljićeva kazališnog projekta jest izravan način
komunikacije s gledateljima. Glumci tijekom predstave publiku
vrijeđaju, predbacuju joj osjećaj krivnje i ukazuju na
ravnodušnost, neizravno je optuživši za patnju i smrt brojnih
izbjeglica.

U predstavi igra devet glumaca iz ansambla Hrvatskog narodnog
kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke i Slovenskog mladinskog
gledališča iz Ljubljane, a otvaraju je monolozi u kojima se
glumci predstavljaju kao muslimani koji žive na prostoru Europe
uz objašnjenje zašto su se priključili projektu. Nakon minute
šutnje za žrtve terorističkih napada u Parizu, Bruxellesu i
Njemačkoj glumci pozivaju na minutu šutnje za četiri milijuna
ubijenih na Bliskom istoku posljednjih 20 godina.

Zbog čega se bune prosvjednici?

Sporne scene mučenja i silovanja dolaze u drugom dijelu predstave
kao dramski vrhunac koji izaziva publiku i želi njezinu reakciju.
Posljednji prizor predstave, onaj koji je ponajviše uznemirio
religijske krugove, jest simbolična scena kad Isus Krist siluje
muslimanku koja prije toga izvlači zastavu iz vagine. Njime
Frljić ukazuje na to da kršćanstvo kao najmoćnija europska
religija sa svojim vrijednostima posljednjih desetljeća vrši
nasilje nad muslimanima, a iz te poruke proizlazi i naslov
predstave. Mnogi koji su je pogledali na hrvatskoj premijeri
krajem studenog prošle godine u Rijeci ne smatraju je nimalo
kontroverznom, a među njima je i dramaturginja Jelena
Kovačić.

‘Predstava je u svakom slučaju vrlo direktna, otvorena, brutalna
i potresna s jedne strane, a s druge strane vrlo poetična. Mislim
da je važna u ovom trenutku jer nam postavlja neka pitanja koja
si mi, kao Europljani, itekako moramo postaviti’, istaknula je
Kovačić nakon mirne riječke premijere, za koju su zbog prijašnjih
burnih reakcija u Poljskoj te Bosni i Hercegovini angažirani
policija i zaštitari.

Što se dogodilo u Poljskoj i BiH?

Najburnije reakcije predstava je izazvala na gostovanju u
poljskom gradu Bydgoszczu u rujnu 2016., nakon kojeg su se
poljski mediji raspisali o tome da Frljićev ‘uvrnuti vodvilj
vrijeđa svete osjećaje Poljaka i simbole kršćanstva’. Predstava
je zgrozila i poljskog župana koji je tada najavio financijske
sankcije za festival, što je dio javnosti ocijenio kao pokušaj
cenzure. Čak je i parlamentarna zastupnica Anna Sonecka
zaprijetila kaznenom prijavom ravnatelju festivala na kojem je
predstava izvedena zaključivši kako ‘Naše nasilje, vaše nasilje’
‘pod izlikom umjetničke slobode propagira pornografiju,
blasfemiju i mržnju prema katolicima’.

Burno je bilo i u Sarajevu u listopadu prošle godine, kad su
nakon upućenih prijetnji neimenovanih grupa i pojedinaca
organizatori festivala MESS odlučili otkazati javno prikazivanje
predstave. Prijava koju je dostavio Tužilaštvu Bosne i
Hercegovine kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski, te
medijski natpisi proizveli su val dezinformacija o predstavi,
tvrdili su tada organizatori festivala MESS, čiji je direktor
Nihad Kreševljaković donio odluku da se predstava na 56.
Festivalu MESS ne izvede javno, već interno, za članove žirija.

Zanimljivo je da je ista predstava igrala u Beču i Berlinu, no
takve reakcije su izostale, o čemu je tportal ranije pisao.

Što se dogodilo u Splitu?

Sličan scenarij kao u Poljskoj događao se posljednjih dana u
Splitu, u kojem se protiv izvođenja predstave na festivalu
Marulićevi dani prvo pobunio splitski HRAST, zatraživši
ostavku selektora Marulićevih dana Igora Ružića, a onda se
oglasila i Splitsko-makarska nadbiskupija te lokalni HSP,
HČSP i Koordinacija hrvatskih braniteljskih udruga koji su
pozvali građane na prosvjed pred splitskim HNK-om. U obranu
Frljića stala je Nova ljevica, stranka kojoj je
predsjednik Dragan Markovina, protiveći se zahtjevima da se
ona ukloni s repertoara ovogodišnjih Marulićevih dana.

A što je o svemu rekla ministrica kulture…

Na isti način nije se postavilo i Ministarstvo kulture, koje se
pak u svom priopćenju ogradilo od Frljićeve predstave poručivši
kako ‘poštujući umjetničke slobode i estetska mjerila svakog
umjetnika, mišljenja su kako je potrebno pri stvaranju i
izvedbama umjetničkih djela imati na umu vjerske i nacionalne
osjećaje, kao i osnovna ljudska prava svakog pojedinca i
društvene skupine’.

…a kako su se ‘protiv’ odredili neki političari?

Na prosvjedu u Splitu, uz Mihaela Darka Burazina, predsjednika
splitskog HRAST-a, pojavio se kandidat za splitskog
gradonačelnika Željko Kerum, poručivši okupljenima da je protiv
nasilja, rasizma i rasnih podjela, a oko vrata je imao poveći
križ.

‘Ovo što je financirala Vlada RH, ministrica Obuljen i Dalić i
ostali sponzori u Splitu, Opara i Puljak, to je nakaradno. Ovo
nije umjetnost, ovo je ruganje i u pravnom smislu po nekom članku
kazneno djelo’, tvrdi Kerum koji naravno predstavu nije pogledao,
kao i mnogi drugi koji su glasno protestirali ispred splitskog
HNK, ali i tijekom izvođenja.

Kandidat HDZ-a za splitskog gradonačelnika Krstulović
Opara smatra da je žalosno da je takva predstava uvrštena na
program Marulićevih dana. ‘Žalosno je to što se na manifestaciji
koja treba slaviti dostignuća hrvatskih dramskih pisaca i glumaca
prikazuje predstava koja vrijeđa osjećaje vjernika ne samo jedne
vjeroispovijesti’, rekao je Krstulović Opara. Po njegovu
mišljenju, organizatori su namjerno stavili ovu predstavu u
program Marulićevih dana kako bi podigli strasti.

Kandidatkinja stranke Pametno za gradonačelnicu
Splita Marijana Puljak smatra kako misija kulture i
jest da provocira i propituje neke vrijednosti u društvu.

Kako na reakcije gleda redatelj Oliver Frljić?

Redatelj Oliver Frljić nakon toga pozvao je hrvatsku
ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek i bivšeg ministra
kulture Zlatka Hasanbegovića da dođu pogledati predstavu.

‘Moj jedini komentar u povodu priopćenja Ministarstva kulture bio
bi poziv aktualnoj ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek da
sutra dođe u Split i pogleda izvedbu ‘Našeg nasilja i vašeg
nasilja’ – može joj se pridružiti i njezin prethodnik Zlatko
Hasanbegović – te kaže vrijeđa li ova predstava vjerske i
nacionalne osjećaje. A usput joj se, s obzirom na ono što
najavljuju HRAST, HSP i neki drugi predstavnici hrvatske
radikalno desne flore, možda i pruži prilika da brani osnovna
ljudska prava izvođača, autora i producenata ove predstave’,
izjavio je redatelj.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest