Roman 'Zastave' Miroslava Krleže objavljen je nedavno na njemačkom jeziku pod naslovom 'Die Fahnen' u izdanju Wieser Verlaga i prijevodu Gera Fischera i Silvije Hinzmann
Petotomno izdanje od oko 3.000 stranica u knjižarama košta 75
eura, a u njemačkim medijima dobiva pohvale pa tako WDR u
recenziji konstatira da je riječ o monumentalnom djelu koje
stavlja u isti kontekst s ‘Uliksom’ Jamesa Joycea
‘Narodi Europe, obratite pažnju na ovog autora!’ poručuje se u
recenziji njemačkog prijevoda ‘Zastava’ Miroslava
Krleže koju je na javnom radiju WDR (Westdeutsches
Rundfunk) objavio austrijski esejist Karl-Markus
Gauss. On se na početku teksta pita zašto Krleža nije u
Europi prepoznat kao važan autor s obzirom na to da je
riječ o ‘singularnoj pojavi koja to nesumnjivo zaslužuje’ te
dodaje kako je i sam Krleža objasnio takav razvoj situacije
svojim pisanjem o tome kako je ‘impozantna zgrada europske
civilizacije sagrađena na kostima brojnih poraženih europskih
naroda’.
Ističe se da je Krleža u Prvom svjetskom ratu shvatio kako su
‘slavenski narodi dunavske monarhije tek upotrijebljeni kao
topovsko meso u ratu u kojem, i kada bi habsburške trupe
pobijedile, ne mogu poboljšati svoj položaj’. Krleža nije
prozivao samo aroganciju vladajućih nego još više i trpljenje i
podanički duh svojih Hrvata, piše Gauss i konstatira da je ovaj
veliki pisac zato simpatizirao socijalističku Jugoslaviju, u
kojoj je svoj utjecaj na Tita koristio za proširenje
kulturne slobode.
Mnogo vremena petotomne su ‘Zastave’ zbog svoje ‘jezične
kompleksnosti i bogatstva aluzija važile kao neprevodive’, no
to je sada uspjelu Geru Fischeru i Silviji
Hinzmann ‘nakon desetogodišnjeg rada’. ‘Zastave’ se
opisuju kao ‘radikalna priča o odnosu oca i sina, državni roman
i slika epohe’ u čijem su središtu otac i sin Emerički.
Iako je riječ o iznimno kompleksnom djelu, WDR ga preporučuje
za lektiru te ga stavlja u isti kontekst s ‘Uliksom’
Jamesa Joycea i ‘Čovjekom bez svojstava’ Roberta Musila,
knjigama u kojima ‘svaka generacija čitatelja otkriva nešto
novo’. ‘Zastave’ pripadaju europskim pripovjednim vrhuncima,
one su ‘monumentalno djelo koje dolazi iz one druge Europe koju
ne smijemo ignorantski zanemarivati’, zaključuje se u
recenziji koju je objavio WDR.
