
U prekrasnom ambijentu Gladićovoga dvora u Žmanu u nedjelju je održana Večer poezije i glazbe.
Riječ je o još jednom izdanju simpatičnog kulturnog događanja koje se od 1993. godine na inicijativu sad već pokojnog Edvina Bukulina, inače i prvog predsjednika žmanskog KUD-a Kamenica, održava prvu nedjelju nakon blagdana Velike Gospe.
Ove kao i prošle godine za organizaciju se pobrinuo Zlatko Vidulić koji se publici u Gladićovomu dvoru i sam predstavio s nekoliko pjesama na žmanskom dijalektu.
Njegovanje čakavske riječi, žmansko podrijetlo ili pak pjesme nadahnute Žmanom i otokom bili glavne okosnice koje su okupile sudionike ovog kulturnog događaja.
U kulisama izvorne dalmatinske arhitekture dodatno ukrašenima izvrsnom rasvjetom na poziv voditelja Borisa Bukulina na scenu su dolazili pjesnici i glazbenici, od kojih neki već i afirmirani poput pjesnika Alda Vinka Gladića ili pak glazbenika Sunčice Vidulić Vulelije te Atilija Orovića. No ništa manje zanimljivi i šarmantni bili su nastupi “običnih” ljudi čija poezija otkriva da svijet oko sebe gledaju s više senzibiliteta i pažnje od ostalih.
I čiji poetski impuls, uostalom, dotakne srca “onih drugih” koji u tim trenucima načas zaborave žurbu i svakodnevne brige te se otvore ljepoti riječi koja stvara jedan bolji svijet. Među onima koji su, svatko na svoj način, ganuli publiku za što je dokaz bio veliki pljesak nakon svakog nastupa, su uz već nabrojene umjetnike i Divna Škara, Marija Ramov, Miro Marčina, Dino Merdan, Mirko Vidulić i Miroslav Radić.

Dva sata uz poeziju i glazbu prošla su začas, no publika kao da se nije htjela rastati od pjesnika i glazbenika, većina kojih svoje korijene vuče upravo s Gladićovoga ili jednog od okolnih dvora, pa je druženje nastavljeno.
Uz domaće vino i vjerojatno najukusnije fritule na svijetu pjesma je lakše tekla. A i potrajala je…



