Prof. dr. Tihomil Maštrović, glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, bio je gost sinoćnjeg susreta “Večer u knjižari” koji se održao u zadarskoj nadbiskupskoj knjižari ‘Verbum’.
Moderatorica gotovo dvosatnog druženja i razgovora s ravnateljem, bila je Ines Grbić. Dr. Maštrović odgovarao je na brojna pitanja o odrastanju u Zadru, ocu koji je uvelike označio njegovo djetinjstvo i profesionalno usmjerenje. Zadranima je približio područje svog znanstvenog interesa važnim kod određivanja i utvrđivanja hrvatskog jezika, te njegovog nacionalnog i kulturnog identiteta u europskom kontekstu i šire.
Maštrović je veliki znanstvenik, kulturni i književni djelatnik. Između ostalog, glavni je ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, redoviti sveučilišni profesor na Sveučilištu u Zadru i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, član je društva hrvatskih književnika, Hrvatskog filološkog društva, Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatskoga centra PEN-a i dr.
2005. godine dobio je Nagradu grada Zadra, objavio 6 znanstvenih i stručnih knjiga, 70-tak znanstvenih rasprava s područja povijesti književnosti i kazališta, otprilike 100 stručnih članaka te 30-tak eseja, književnih prikaza i recenzija objavljenih u brojnim znanstvenim i književnim časopisima i zbornicima. Od književnih radova objavio je knjigu pjesama u prozi, a proznim i pjesničkim radovima surađuje u književnoj periodici, itd.
‘Imati dužnost glavnog ravnatelja takve vrhovne kulturne ustanove kao što je Nacionalna sveučilišna knjižnica i općenito gledanje na činjenicu da su upravo njega izabrali za to imenovanje jedan je neopisivi osjećaj i iznimna čast’, kazao je. ‘Nacionalna i sveučilišna knjižnica znači mnogo svakom uljuđenom narodu, čuva nacionalnu memoriju, povezuje unutar sebe čitav niz sustava, integrira sustave knjižnica u Hrvatskoj i povezuje ih s europskim knjižnicama’, ispričao nam je profesor.
Perivoj od Slave (Perivoj Gospe od Zdravlja), gdje se nalaze poprsja hrvatskih velikana-Zadrana, u potpunosti je ideja prof.dr. Maštrovića. ‘Kada već nisam bio uz branitelje, na ratištima s puškom u ruci, pomislio sam da je i kultura također jedno od područja na kojem se dobiva bitka za svoj narod’, rekao je Maštrović. A sama ideja za naziv i simboliku ‘Perivoja od Slave’ povezana je s idejom zagrebačkog Zrinjevca.
Profesor je naglasio da su i panslavenska i panhrvatska vertikala eminentno hrvatske i oko toga se nebi trebalo raspravljati niti nadmetati. Obje govore o bogatstvu našeg kulturnog i političkog nasljedstva.
Jedan od područja profesorovog istraživanja je i hrvatski jezik kojeg izrazito cijeni i za kojeg se izrazito zalaže ‘Trebalo bi se više pričati o jeziku; svatko od nas može o njemu nešto reći. On je identitet naroda, u njemu se čuva povijest naroda i bez njega, narod zapravo i nije narod. To su neke od važnih premisa koje nas obvezuju da o jeziku uvijek skrbimo, da na to bude nešto što nam je stalno u svijesti, da on uvijek može biti bolji.’
NSK je počela sa digitalizacijom stare građe. Iznenadilo nas je koliko je zapravo profesorovo razmišljanje pozitivno i u skladu s vremenom u kojem jesmo, moderno na neki način. Kaže kako se ne treba bojati informatizacije te kako je ona nužna i potrebita (iako priznaje da će knjige i tiskani oblik književne građe uvijek biti na jednom posebnom pijedestalu hrvatske kulture i naroda).
Važno za naglasiti da je ravnatelj zaslužan za nedavnu provedbu digitalizacije Hrvojevog misala te da se njegova digitalizirana inačica nalazi u NSK-u u Zagrebu.
Susret s prof. Maštrovićem zaključio je razgovor o Facebooku. Maštrović u njemu vidi izvrstan način za izmjenu informacija, povezivanje ljudi, i nešto što možemo općenito smatrati dobrim i pozitivnim. NSK je otvorila svoj profil na Facebook-u stoga se svi ljubitelji knjige i kulturno-književnih informacija i novosti mogu slobodno priključiti i postati član virtualne NSK.
