Kada je riječ o književnosti i pisanju, Ferić naglašava kako čovjek ne može biti kvalitetan pisac ako nije krhak; te knjige moraju biti bolje od samih ljudi, njihovih tvoraca
Kako bi zaključili ovu književnu sezonu, zadarski pisci okupljeni u društvo ‘ZaPis’ ugostili su jednog od najvećih suvremenih autora, pisca i kolumnista, prof. Zorana Ferića.
Svog su gosta u dvorani Gradske knjižnice u Arbanasima iznenadili pričom Želimira Periša naziva ‘Film’, koja je na uvrnut način predstavila Ferića kao književnika poznatog po bizarnim, a tako svakodnevnim situacijama i likovima. Kratki biografski uvod dao je predsjednik društva ‘ZaPis’, Robert Nezirović, a večer je protekla u spontanom druženju u koje se uključila i sama publika. Ferić je podijelio i jednu anegdotu, kada mu je Ante Tomić preporučio osnivanje ‘udruge za ljudska prava književnih likova’ koja bi Ferićevim likovima dobro došla.
Ferić već pet godina piše roman koji bi trebao, pod nazivom ‘Kalendar Maya’ izaći na jesen u nakladi Profil. Publici je pročitao dio romana, prizor koji se bavi susretom muškarca i žene koji su neko vrijeme živjeli zajedno.
Osvrnuo se Ferić – inače profesor hrvatskog jezika i književnosti – na to koliko su se djeca promijenila, našalivši se kako su danas djeca ‘demonska’. ‘Manje su naivna, ali nesposobnija za čitanje kompliciranijih tekstova. Ne shvaćaju metaforu, sve teže shvaćaju simbolička značenja’, kazao je.
Salve smijeha izazvao je Igor Eškinja pričom o kraljevskom vjenčanju U prvom razredu srednje škole Ferić govori o Jergovićevom ‘Sarajevskom Marlboru’, radi i Baretića, Tomića, Perišića, Glamuzinu.
Kada je riječ o književnosti i pisanju, Ferić naglašava kako čovjek ne može biti kvalitetan pisac ako nije krhak; te knjige moraju biti bolje od samih ljudi, njihovih tvoraca. Uzor mu je Slobodan Novak – ponajviše zbog cinizma. Također, Ferić smatra književnike najpodcjenjenijim umjetnicima, jer je zaista strašno što za dvogodišnji rad na knjizi pisac dobije svega 15 000 kuna. Festival kratke priče i izdane antologije europskih književnosti za Ferića su pohvalni projekti koji nam pokazuju gdje se nalazimo u odnosu na europsku književnost. ‘Dijelimo jednake stvari, iste probleme – društveni kontekst, marginaliziranost’, zaključuje Ferić.
Komentirao je Ferić i nagradu Vladimir Nazor koja je za životno djelo pripala Ivanu Aralici. ‘Riječ je o malom skandalu, ali u žiriju su bili ljudi koji nisu Araličini politički neprijatelji. Čovjek koji zagovara podjelu Bosne, ne može proći nekažnjeno u javnosti’, smatra Ferić.
