Ukupno gledajući, na Zgraf-u izlaže 110 autora i autorskih timova iz cijeloga svijeta
Najznačajnija
međunarodna izložba grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija u
Hrvatskoj, Zgraf 11, otvorena je u Domu hrvatskog društva likovnih
umjetnika. Na izložbi je postavljeno 188 radova, od čega 21 rad ulazi u
tematski dio izložbe pod nazivom ‘Danas je jučer bila budućnost’, a 167
radova nalazi se u revijalnom dijelu izložb
Ukupno gledajući, na Zgraf-u izlaže 110 autora i autorskih timova iz
cijeloga svijeta, a na prvi pogled, ovogodišnje izdanje u znaku je
švicarskih dizajnera. Naime, dobitnici Grand Prix-a 11 Zgraf-a švicarski
su dizajneri Klaus Fromherz i Martin Geel, a cijenjeni švicarski dizajner plakata Nikolas Troxler, kao dobitnik glavne nagrade Zgraf 10, ima veliku samostalnu izložbu u zagrebačkom MSU-u.
Međunarodni ocjenjivački sud u kojem su ove godine sudjelovali Barbara deWilde, Boris Ljubičić, Rick Poynor, Huda Smitshuijzen AbiFares i već spomenuti Niklaus Troxler odlučili su dodijeliti glavnu nagradu Klausu Fromherzu i Martinu Geelu iz
studija Peng Peng za promotivne plakate ‘Radne potpore’. Ti plakati
rađeni su za zakladu Lucerna koja podupire umjetnika, a svojim
oblikovanjem djeluju ‘nedizajnirano’ ili ‘anti-dizajnerski’.
Osim glavne nagrade podijeljene su još tri nagrade u sklopu
pokroviteljstva ICOGRADA (Međunarodno vijeće udruženja grafičkog
dizajna), nagrada AICE (Međunarodno udruženja likovnih kritičara) te
devet počasnih diploma.
Nagrada ICOGRADA za iznimno dostignuće pripala je ruskom dizajneru Yuriju Gulitovu za plakat ‘Plaža’. koji predstavlja neobičan i sirov spoj slikarstva i agresivne tipografije.
Nagradu Zgraf welcome za dizajnera do 26 godina dobili su hrvatski dizajneri Hrvoje Živčić i Dario Dević za
ograničenu seriju plakata ‘Devet modela’ otisnutih sitotiskom u crnoj i
srebrnoj tinti koji služe za prezentaciju novih pisama iz prve hrvatske
slovolivnice Typonine, inventivnog Nikole Đureka, trenutačno u svijetu, jednog od najzanimljivijih tipografa.
Od domaćih dizajnera počasnu diplomu dobila je Ira Payer za novi vizualni identitet zagrebačke Tvornice kulture koji se temelji na posebno oblikovanoj tipografiji, te Vanja Cuculić
za plakat kazališne predstave ‘Dundo Maroje’ zagrebačkog Gradskog
kazališta Gavella. Uz novi vizualni identitet Tvornice kulture Ira
Payer, uz suautore Mašu Poljanec i Androa Giunia,
izradila je i knjigu standarda za offline i online materijale koje
Tvornica svakodnevno proizvodi poput: letaka, oglasa, plakata, web
bannera, novina velikog formata ‘Tvorničar’ te vanjske signalizacije
izrađene od čelika. Cuculićev plakati za Gavellu tiskani su u tehnici
sitotiska te po motivima, tipografiji i kompoziciji ne spadaju u
klasična ostvarenja tog žanra jer izbjegavaju ilustriranje predstave
njom samom.
Što se tiče grafičkih formi koje su zastupljene na izložbi najviše
radova prisutno je u kategoriji Tiskana sredstva promocije-komunikacije
(plakati). Tu su još kategorije: Izdavaštvo (knjige, časopisi, novine),
Vizualni identitet, Ambalaža, Tipografija, Dizajn za film ili
elektronske medije, Signalistika te kategorija Specifični segmenti
vizualnih komunikacija u kojoj se predstavljaju najraznovrsniji radovi
poput dizajna skija slovenskog studija Sonda. Studio Sonda predstavio je
kolekciju skija za prošlu i sljedeću godinu, a zanimljivo je da su u
dizajnu koristili elemente poznatih umjetničkih djela u kombinaciji s
nadrealnim oblicima, a sve to na drvetu kao podlozi. Za kolekciju
2012./2013. njihova ideja je koristiti čim manje umjetnih materijala u
proizvodnji skija u svrhu manjeg zagađenja prirode.
Temama ekologije bavi se i nekolicina radova koji su predstavljeni u
okviru tematske izložbe ‘Danas je jučer bila budućnost’. Među tim
radovima svakako treba skrenuti pozornost na ideju domaćeg dizajnera Tomislava Lerotića
za redizajn piktograma na ambalaži koji korisnika upućuje da ambalažu
ili proizvod nakon uporabe za recikliranje odloži u smeće. Lerotićeva
ideja je da se piktorgram koji prikazuje «odložiti u posudu za smeće»
redizajnira tako da pokazuje «odložiti u posudu za odvojeno prikupljanje
otpada», odnosno, Lerotićev piktogram upućuje na to da otpad nije smeće
i da ne bismo trebali miješati različite vrste otpada.
Uz ekološki osviještene radove tematska izložba ponudila je i nekoliko
tendencioznih radova među kojima je i serija angažiranih kolažiranih
plakata ‘Ljudi koje možda poznaješ’ autora Ivana Antunovića koji
je nagrađen 2. nagradom ICOGRADA. Radi se o dekolažiranim i ponovo
kolažiranim licima političkih vođa od kojih će, domaćoj publici, najviše
zanimanja privući plakat na kojem su isprepleteni fragmenti
Miloševićevog, Tuđmanovog i Izetbegovićevog lica. U skupini radova koji
simbolički kritiziraju suvremeno društvo su i plakati kineskog dizajnera
Blyhna pod nazivom ‘Ludi svijet’, a ističu apsurdnost, iracionalnost i
neodgovornost suvremenog društva.
U sklopu tematske izložbe svakako treba spomenuti još neka ostvarenja poput plakata Sagmeistera Inc. za Levi’s 501, plakat Fang Chena ‘Unutarnji mir za bolji svijet’ te plakat Ivana Dilberovića
‘O čemu vi razmišljate?’ koji je vizualni komentar na manjak osnovnih
ljudskih potreba, a kruh kao simbol hrane, u svom najjednostavnijem
obliku, iskorišten je u prikazu kao ona jedina stvar na koju siromašni
misle.
U revijalnom dijelu izložbe prisutni su radovi koji predstavljaju pomak
od dominantnih kaširanih plakata na zidovima. To su radovi koji koriste
dodatna pomagala kako bi ušli u prostor, stvarali pokret ili iluziju
trodimenzionalnog oblika poput 3d-plakata ruskog dizajnera Nikolaya Shtoka koji se može gledati uz priložene 3d naočale ili plakat-objekt ‘Poemotion’ japanskog dizajnera Takahiroa Kurashime
u kojem se apstraktni grafički uzorci pokreću zahvaljujući pomičnoj
foliji i podsjećaju na ostvarenja optičke umjetnosti (Op-art).
U kontekstu radova s pomakom svakako treba spomenuti rad riječkog dizajnera Sanjina Kunića
za kampanju ‘Zalijepi se na Kamova’ povodom 100-godišnjice smrti tog
domaćeg avangardnog književnika. Koncept kampanje, u kojem je
sudjelovala Manufaktura d.o.o., bazirao se na žutom Kamov-selotejpu koji
se aplicirao na tiskane materijale i lijepio na sredstva promocije
(klasično oglašavanje, gerila marketing, web stranica). Na isti način,
korištenjem selotejpa, rad je predstavljen i na izložbi što ga čini
uočljivijim od drugih.
Od ostalih kategorija, mali broj radova nalazi se u kategoriji Ambalaže,
a uglavnom se radi o prehrambenim proizvodima poput vina, maslinovog
ulja i konzervirane hrane. U kategoriji Signalizacije također je
prisutan mali broj radova, a svega je dvanaest radova u kategoriji
Dizajna za film i elektronske medije.
Iako su organizatori istaknuli kako se manifestacija pripremala sa
oskudnim sredstvima, to se ne može zaključiti po opsegu izložbe, a
ovogodišnje izdanje obogaćeno je i novim programom EduZgraf namijenjenog
studentima i profesionalcima početnicima.
U revijalnom dijelu izložbe spomenimo još neke dizajnere sa zanimljivim radovima koji dolaze iz: Japana (Koichi Sato, Kazumasa Nagai, Shin Matsunaga), SAD-a (Chermayeff&Geismar, Paula Cher), Njemačke (Uwe Loesch), Francuske (Michel Bouvet, Alain Le Quernec), Rusije (Yuri Gulitov), Novog Zelanda (Catherine Griffiths), Slovenije (Radovan Jenko), Finske (Kari Piipo), Rumunjske (Lavinia Veres, Ovidiu Hrin)…
Izložba Zgraf 11 pokazala je bogat izbor radova ali u svojoj produkciji
pokazala je slabosti. Naime, potrebno je primijetiti da je na izložbi
velika većina kaširanih plakata bila jako savijena, odnosno, neravna, a
razloge za to treba tražiti u brzini i rokovima otvorenja. Zbog toga
izložba u cjelini djeluje pomalo «shabby», odnosno, poput izložbe
studentskih radova iako se radi o ozbiljnim profesionalcima. S obzirom
da je u fokusu izložbe odnos prema suvremenost te je prisutan velik broj
radova s plemenitim idejama koji kritički ukazuju na nepravde
suvremenog društva i angažirano pozivaju na veću ekološku svijest te
‘prezentacijske nesavršenosti’ ne bi trebalo posebno zamjeriti.
Glavna izložba 11 Zgraf-a otvorena je do 5. travnja.
