Mogu li Maškovića han, Tematski park vučedolske kulture ili Čipkarski festival u Lepoglavi postati nove poželjne destinacije hrvatskog kulturnog turizma?
Može li
se za dvorac Veliki Tabor smisliti takav poslovni plan koji će
omogućiti samoodrživost tog objekta? Može li kulturno i političko
naslijeđe Kumrovca koje će biti zapakirano u atraktivan kulturni
proizvod i oboružan marketinškim strategijama, pridonijeti razvoju
lokalne zajednice?
Tim pitanjima u zadnje se vrijeme intenzivno bavi Ministarstva kulture, koje u suradnji s Ministarstvom turizma
određuje glavne strateške kulturno-turističke projekte, koji bi
produžili turističku sezonu i pridonijeli razvoju cijelih regija.
Sve Uprave i službe Ministarstva kulture surađuju na odabiru i razradi
projekta a cijeli proces koordinira Uprava za međunarodnu suradnju i
fondove Europske unije. Zapravo, riječ je o detektiranju vrijednih i do
sada zanemarenih ili nedovoljno promoviranih punktova hrvatske kulturne
baštine koji imaju ogroman potencijal za razvoj kulturnog turizma.
Trenutačno je aktualno desetak strateških kulturno-turističkih
destinacija širom Hrvatske, od projekata ‘Vukovar – Vučedol -Ilok’,
osječka Tvrđa, ‘Dvorci Slavonije’ preko ‘Tematskog parka Sinjske alke’,
znanstveno -istraživačkog centra Nikola Tesla u Smiljanu, Stona, Salone
i Brijuna do obnove i revitalizacije ‘Pet tvrđava’ u kontinentalnoj
Hrvatskoj i ‘Kompleksa Benčić’ u Rijeci, koji bi mogli postati
generatori razvoja grada ili kraja u kojem se nalaze. No uz tih desetak
potencijalnih kulturno-turističkih atrakcija i njihovog brandiranje,
kako nam otkriva pomoćnica ministrice kulture i ekspertica za marketing
u kulturi Vesna Jurić Bulatović, postoji još stotinjak projekata, koji su ‘na različitim razinama obrađenosti’ i na njima se paralelno radi.
‘Danas je iznimno važno povezivanje kulture i turizma, te su zbog toga i
Ministarstvo kulture i Ministarstvo turizma predviđaju u svojim
Strategijama razvoja do 2020. godine staviti naglasak na razvoj
strateških potencijala pojedinih kulturnih projekata i u konačnici na
razvoj kulturnog turizma’, naglasila je Vesna Jurić Bulatović,
objasnivši da su svjesni da je tu ideju nemoguće realizirati bez
stručnjaka svih profila, bez dodatnih edukacija novim znanjima i
vještinama, a posebno u području managementa u kulturi.
‘U Hrvatskoj postoji cijeli niz strateških projekata, koji će kroz
privlačenje novca iz Europskih fondova omogućiti gospodarski razvoj
pojedinih dijelova Hrvatske’, nastavlja Vesna Jurić Bulatović,
argumentirajući tu tvrdnju primjerom Muzeja vučedolske kulture i
Arheološko-turističkog parka vučedolske kulture te Maškovića hana kod
mjesta Vrana koji ispunjavaju sve uvjete da privuku turiste tijekom
cijele godine i da se pozicioniraju kao pokretači razvoja i
revitalizacije cijelog tog područja.
‘Proteklih godina problem je bio u tome što se kulturna baština,
primjerice, brojni dvorci i veliki baštinski kompleksi godinama
obnavljali, ali se istovremeno nije razmišljalo o njihovoj namjeni,
isplativosti, racionalnosti i održivosti, odnosno, optimalnoj
iskorištenosti vlastitih resursa, o integriranom razvoju i socijalnoj
inkluziji kulturne ustanove i lokalne zajednice, objašnjava Vesna Jurić
Bulatović.
To konkretno znači da su mnogi kulturni programi prezentirani na
nimalo atraktivan način kakav se danas u svijetu više ne primjenjuje, a
pritom nije dolazilo do partnerstva s turizmom, uslugama, gospodarstvom
i poduzetništvom. Također, nije se primjenjivao marketing u kulturi,
koji je ipak neophodan radi kompletnog atribuiranja mogućnosti kulturnog
resursa, radi dobrog razumijevanja potreba publike, posjetitelja i
turista.
Iz tih razloga, često su kulturne ustanove bile nedostupne i zbog toga
kulturni proizvod nije ni dolazio do publike, odnosno do tržišta.
Nova strategija Ministarstava kulture predviđa značajniju primjenu
marketinga u ukupnoj oraganizaciji rada i funkcioniranja, odnosno daje
veliko značenje managementu u kulturi u hrvatskim kulturnim
institucijama, što predstavlja radikalan zaokret u dosadašnjem
razmišljanju.
‘Međutim, održivost kulturnih ustanova u uskoj je vezi sa strategijama
razvoja gradova i županija’, nastavlja Vesna Jurić Bulatović. ‘Ne smije
se dogoditi da se u nekom gradu podigne izrazito sofisticirani muzej,
kao što je Muzej krapinskog neandertalca, koji na najvišoj razini
prezentira važan dio kulturnog naslijeđa, a po načinu prezentacije i
primjeni suvremenih tehnologija predstavlja i muzej znanosti, a da
istodobno ne izgradi odgovarajuća infrastruktura.
Naime, bez hotelskih, ugostiteljskih i drugih infrastrukturnih sadržaja
turističke grupe neće ponovno posjetiti tu lokaciju bez obzira na njenu
atraktivnost’. A upravo je Hrvatsko zagorje primjer gdje i kulturna i
prirodna baština, kao i bogata tradicija bavljenja kulturnim turizmom
upravo kroz integrirane projekte, može u osigurati ukupan turistički i
gospodarski razvoj.
‘Uvijek smo govorili da kultura može biti sastavni dio ukupne ekonomije i
razvoja’, nastavlja pomoćnica ministrice kulture, dodajući da u skladu s
novim programom EU ‘Kreativna Europa 2014 – 2020.’ i općenito globalnim
trendovima EU, kultura nije potrošnja nego se tretira kao najbrže
rastuća gospodarska djelatnost, koja unatoč krizi pokazuje velik
ekonomski potencijal.
‘Stoga je posebno važno da se kulturni i kreativni sektor poveže ne samo
s turizmom nego i s gospodarstvom, poduzetništvom i zaštitom prirode,
jer jedino tako može ostvariti dodanu vrijednost, osigurati održivi
razvoj kulturnih institucija i tako unaprijediti lokalnu zajednicu’,
zaključila je Vesna Jurić Bulatović.
