U povodu 100. rođendana šegrta
Hlapića, odnosno, stotinu godina od prvog izdanja tog romana za djecu, u
četvrtak se u Kazalištu Trešnja pretpremijerno predstavlja knjiga
‘Čudnovate zgode šegrta Hlapića’ Ivane Brlić Mažuranić, koja je
priređena prema izvornom i do sada nikada objavljenom tekstu popularne
spisateljice.
Zapravo, proslavlja se njegov rođendan, a službeno predstavljanje knjige bit će za desetak dana.
Roman je objavljen u nakladi Nove stvarnosti, a njegovo objavljivanje u izvornom obliku važno je po tome što se Hlapić
prvi put pojavljuje pred dječjom čitateljskom publikom u svom
autentičnom jezičnom izrazu na način na koji ga, u tiskanom obliku, ni
njegova autorica, iako je to žarko željela, nije nikada imala prilike
vidjeti. Izdanje je zanimljivo i po tome što je ilustrirano crtežima Josefa Lade (likovnog oca vojnika Švejka), tiskanim u češkom izdanju iz 1930., koje je spisateljica tog uzbudljivog dječjeg romana smatrala najuspjelijim izdanjem.
Rukopis je priredila Jelena Vignjević s Učiteljskom fakulteta, a urednik je Zvonimir Maštrović.
‘Prvo izdanje romana ‘Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića’ objavljeno je u listopadu 1913. tako da danas slavimo njegov stoti rođendan’, kazao je Zvonimir Maštrović dodajući da je čuo da djeca u osnovnim školama popularnu spisateljicu zovu kraticom ‘IBM’.
‘Kad je Ivana Brlić Mažuranić prije stotinu godina donijela svoj rukopis o šegrtu Hlapiću uredniku Josipu Škaviću,on
je zatražio da se u tekstu učini 1.500 izmjena u romanu kraćem od
stotinu stranica čime je zapravo cenzurirao originalni rukopis. Izmjene
su se uglavnom odnosile na leksičke i stilističke promjene, tako da je
prvo izdanje tog najčitanijeg i najprevođenijeg hrvatskog dječjeg
romana, objavljenog 1913., bilo uvelike promijenjeno u odnosu na
original.
To prvo izdanje poslužilo je kao predložak za svih 130 kasnijih izdanja
romana u kojima je neizbježno dolazilo do daljnjih korekcija i
prepravljanja teksta’, ispričao je Maštrović dodavši da je za pronalazak
originalnog teksta Ivane Brlić Mažuranić zaslužan Berislav Majhut, profesor Učiteljskog fakulteta i predsjednik Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti.
Berislav Majhut u svom tekstu ‘Od čudnovatog do čudesnog: sto godina Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića: 1913. – 2013.’ navodi
kako u romanu nije bilo samo leksičkih i stilističkih, već i takvih
izmjena ‘koje su zadirale u sam smisao teksta, tako da je
prostorno-vremenski smještaj radnje iz 1885. prebačen u vrijeme
suvremeno objavljivanju romana.
Drugim riječima, roman je zbog uredničkih ispravaka promijenio književnu
vrstu pa je iz povijesno smještenog pustolovnog romana prebačen u posve
drugu pripovjednu vrstu suvremenog realističkog dječjeg romana’. Stoga,
po Majhutovom mišljenju, ‘povratak rukopisu ‘Čudnovatih zgoda šegrta
Hlapića’ bez intervencija u tekstu otkriva nam prvi put tekst kao
logičnu i koherentnu cjelinu, a ne više kao napuklu, samovoljnu
interpretaciju kakvog urednika’.
