Mitovi i legende česke prošlosti

U Zagrebu gostovao Miloš Urban, “češki Umberto Eco”

Književna manifestacija Europea u Dvorištu ugostila je u
četvrtak navečer u Zagrebu češkog romanopisca Miloša Urbana, kojega
mediji i kritika hvale kao vještog i pametnog književnog erudita te ga
nazivaju “češkim Umbertom Ecom”.

Pisac koji je svojim
književnim opusom stekao status predvodnika “novog vala” češke
književnosti, predstavio je svoj roman “Lord Mord”, objavljen u izdanju
Naklade Ljevak i prijevodu Renate Kuchar.

Upravo je Eco jedan od najvećih uzora toga pisca, koji
inspiraciju za svoje romane nalazi u mitovima i legendama češke
prošlosti.

Koristeći žanrovske odrednice trilera i gotičkog romana, u koje
ugrađuje komentar suvremenih društvenih vrijednosti, Urban gradi
slojevite priče u kojima se, uz snažnu dozu crnog humora, vješto
isprepliću prošlost i sadašnjost.

Za pisanje dobre literature potrebno biti dobar poznavalac povijesti književnosti,

kazao je pisac na tribini u Cafeu u Dvorištu, dodavši kako ga
zanima pisati romane urbane tematike jer smatra da su “gradski romani”
književnost budućnosti.

Urban je prevoditelj i redaktor, a u literarnom je svijetu
debitirao 1988. romanom “Posljednja točka na rukopisu”. Književnu mu je
slavu već iduće godine donio roman “Sedam crkava”, koji je u nas
objavljen 2008. u izdanju Profila.

Prag s kraja 19. stoljeća

“Lord Mord” (2008.) najavljen je kao egzistencijalistički triler
protkan bulgakovljevskim elementima fantastike i groteske o Pragu s
kraja 19. stoljeća.

Habsburški Prag tada je bio poprište socijalnih i političkih
tenzija između čeških patriota i vlasti naklonjenih monarhiji. Paralelno
se odvija priča o temeljitom preuređenju centra Praga i rušenju
popularnog židovskog kvarta, kojeg vlasti smatraju prljavim leglom
kriminala i prostitucije.

U razvoj događaja upliće se serija misterioznih ubojstava
prostitutki koja se pripisuju mitološkom čudovištu Kleinfleischu
(Meseko), a u sve to biva uvučen i glavni junak grof Arko, principijelni
hedonist, uživalac heroina i apsinta, tuberan i boem. Arko kupuje kuću u
židovskoj četvrti i tvrdoglavo se suprotstavlja vlastima, odbijajući je
prodati radi asanacije.

Upravo je problem asanacije ono čime sam se ponajviše želio
pozabaviti u tome romanu, kazao je Urban. “Ona je s jedne strane
‘higijenizirala’ grad, ali je istodobno ostavila i veliku prazninu,
zbrisavši s lica zemlje staru židovsku četvrt”, pojasnio je.

Kako je to bio sam po sebi čin nasilja, smatrao je da o njemu
mora pisati kroz nasilje, pa se stoga odlučio za mješavinu krimića,
trilera i gotike.

Iako kroz lik grofa Arka tematizira pitanje društvene odgovornosti pojedinca, to nije njegov primarni interes, napomenuo je.

“Ono što me zanima je kako je on došao do te odgovornosti, što
je to što ga je navelo da odluči djelovati plemenito”, kazao je Urban.

Ženske likove koristi kao kontrast muškoj viziji glavnoga
protagonista, oni su “Arkova crna savjest”, a služe i raspravi o tome
treba li se muškarac odlučiti za samo jednu ženu i biti joj vjeran ili
ne, dodao je.

Na dobro posjećenoj tribini s autorom nazvanoj “Glavni junak:
Prag” sudjelovao je i književnik Tahir Mujičić, koji je istaknuo kako je
Urbanova književnost “fascinantna, nadarena i moćna literatura koja
objedinjuje sve žanrove – krimić, horor i ljubavni roman – i to uz
primjesu ideologije i politike”.

Miloš Urban (1967.) je autor 14 knjiga, najvećim dijelom romana, ali i niza kratkih priča, te jedne drame.

Dobitnik je niza nagrada, među kojima prestižne češke nagrade
Magnesia Litera 2001. za roman “Zloduh”, koji će u Češkoj biti i
ekraniziran. Djela su mu prevedena na niz svjetskih jezika, među kojima
na njemački, engleski, talijanski, nizozemski, ruski, mađarski,
španjolski, bugarski i korejski.

Europea u Dvorištu nastavlja se u utorak 28. listopada gostovanjem u Zagrebu rumunjskog autora Razvana Radulescua.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest