Europski kontinent dom je oko 250 jezika koji se govore u 50
zemalja, ali neki od njih na rubu su opstanka, objavio je Telegraph,
prenoseći analizu britanskog portala GoEuro napravljenu u suradnji s
Christopherom Moseleyjem, autorom UNESCO-va atlasa ugroženih svjetskih
jezika.
Najugroženiji europski jezik je livonijski, po istoimenom otoku u
Latviji. Prošle je godine umrla posljednja osoba kojoj je livonijski
bio materinski, a jezik danas govori oko pedesetak ljudi kao drugi
jezik.
Slijedi karaimski jezik, iz turkijske skupine jezika koji se
govori na Krimu, s još samo šest izvornih govornika, te tersko samski
jezik, koji se tradicionalno govori na sjeveroistoku ruskog poluotoka
Kole, s još osam govornika.
Na tom popisu, na 13. mjestu s tristotinjak govornika, nalazi se
istrorumunjski jezik, iz romanske skupine jezika, kojim se govori u
nekoliko sela na sjeveru Istre.
Na 16. mjestu s 400 govornika je istriotski jezik, također iz
romanske skupine, kojim se govori na zapadu Istre, te na 18. mjestu
arbanaški s 500 govornika oko Zadra.
Kritično ugroženim jezikom definira se onaj kojim govore samo djedovi i bake i govore ga djelomično i rijetko.
Ozbiljno ugroženi jezik je onaj kojim govore djedovi i bake, roditelji ga razumiju, ali ne govore i ne prenose ga djeci.
