Prigodnim dvodnevnim svečanostima, Restauratorski centar Ludbreg, koji djeluje u sklopu Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Zagrebu, danas i sutra proslavlja 20. obljetnicu rada na očuvanju hrvatske kulturne baštine.
Povijest nastanka Restauratorskog centra u Ludbregu vezana je uz činjenicu da je nakon agresije na Hrvatsku često bila potrebna hitna evakuacija za spas kulturnoga i umjetničkog naslijeđa od ratnih razaranja.
U sklopu programa evakuacije ratom ugrožene spomeničke baštine na području kontinentalne Hrvatske organizirano je petnaest tajnih depoa za umjetnine, a upravo je dvorac Batthyány u Ludbregu svojim kapacitetom i uščuvanošću pružao osnovne uvjete za pohranu evakuiranih umjetnina.
“Tako je već 1992. godine sklopljen sporazum kojim grad Ludbreg ustupa dvorac Batthyány tadašnjemu Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Projekt centra nastao je inicijativom hrvatskih konzervatora, podrškom grada Ludbrega, te uz pomoć iz Bavarske i stručnu suradnju s bavarskim konzervatorima i restauratorima”, objasnila je na današnjoj svečanosti u povodu 20. obljetnice tog centra njegova ravnateljica Venija Bobnjarić-Vučković.
Podsjetila je da je Restauratorski centar Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Ludbregu 1994. godine počeo obnavljati umjetnine oštećene u Domovinskom ratu. U radionici su, osim domaćih, radili i strani konzervatori – restauratori, mnogi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost vezana uz konzervatorske i restauratorske radove.
Centar je proširio djelatnost nakon cjelovite obnove dvorca 2000., a danas ima 16 zaposlenih te radi u sastavu Hrvatskoga restauratorskog zavoda, krovne državne ustanove za konzervatorsko-restauratorsku djelatnost.
U proteklih 20 godina Hrvatski restauratorski zavod kroz centar u Ludbregu znatno je pridonio razvoju restauratorske i konzervatorske djelatnosti, posebice restauracijom mnogih umjetnina iz ratom pogođenih područja, ali i sjeverozapadne Hrvatske, te provođenjem edukacijskih programa.
Kad je riječ o budućnosti tog centra, njegova ravnateljica Venija Bobnjarić-Vučković je istaknula da je to mjesto gdje studenti mogu dobiti primjerenu praksu, a navela je dobre primjere suradnje sa sveučilištima u Dubrovniku, Splitu i Zagrebu.
Bivši ministar kulture Božo Biškupić izjavio je za Hinu da je osnutak Restauratorskog centra u Ludbregu bio važan i prije dvadeset godina, ali njegovo je značenje danas još veće.
Ludbreški centar jedan je od važnijih segmenata Hrvatskoga restauratorskog zavoda zato što je nastao u Domovinskom ratu, rekao je Biškupić i dodao kako mu se sviđa na današnjoj svečanosti iznesena ideja da se pri Restauratorskom centru napravi zbirka starih obrta ludbreškog kraja.
Ludbreški gradonačelnik i saborski zastupnik Dubravko Bilić rekao je da je suradnja centra s gradom Ludbregom na odličnoj razini, ali, dodao je, svakako može biti još bolja. Centar vidi i kao mjesto stvaranja kulturnog sadržaja za Ludbrežane te goste iz šire regije, a jedan je cilj i osnutak škole ili tečajeva za restauratore.
U sklopu svečanosti, koja traje cijeli dan, održat će se mnoga predavanja i prezentacije o nastajanju i razvoju projekta “ratne bolnice za umjetnine”. Tu je i izložba plakata o obnovljenim umjetninama u proteklih 20 godina te promocija popratnog kataloga, otkrivanje spomen-ploča i podjela zahvalnica.
Također, tijekom dana mogu se razgledati radionice u kojima se provode konzervatorsko-restauratorski radovi te izložba plakata o obnovljenom sakralnom ruhu iz Zbirke u kapeli Sv. Križa. Obilježavanje se nastavlja sutra razgovorima o budućoj suradnji Hrvatskoga restauratorskog zavoda i bavarskih organizacija i stručnjaka.
Nakon toga održat će se Dani otvorenih vrata Restauratorskog centra za građane.
