Izložba “Studija revolucije” Renea Bachracha Krištofića, predstavnika mlađe generacije hrvatskih figurativnih slikara, na kojoj se predstavlja s novim tematskim ciklusom, otvara se u četvrtak u NO galeriji zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti (MSU).
Novi tematski ciklus nastavlja se na njegov prethodni ciklus “Protest utopije”, u kojemu istražuje društvene fenomene protesta i prosvjeda, no istodobno ga zanima preispitivanje vlastita osjećaja bivanja i izolacije u suvremenom društvu.
U novoj seriji akrilnih slika i crteža, ukupno 25 radova, Krištofić se nešto izravnije bavi tematikom totalitarnih režima te društvenih i umjetničkih revolucija i time kako oni funkcioniraju u našoj kolektivnoj svijesti, ali pritom ne zalazi u sferu angažirane umjetnosti, rekla je za Hinu kustosica izložbe Ivana Janković, koja je uz umjetnika autorica likovnog postava.
Kao jednu od glavnih karakteristika Krištofićevog stvaralaštva Janković ističe studiozan pristup svakom slikarskom problemu. Svaki ciklus nastaje na temelju istraživanja, zbog čega “zaslužuje i istaknuto mjesto na recentnoj hrvatskoj slikarskoj sceni koja posljednjih godina pokazuje izrazite znakove vitalnosti i kreativnosti”, ustvrdila je.
Na prijelazu iz 2013. u 2014. godinu nastaje opsežna slikarska Studija revolucije, umjetnički pseudoznanstveni eksperiment pri kojem, prisvajanjem ili prema riječima umjetnika “direktnim fizičkim prenošenjem” određenih avangardnih i drugih amblemskih simbola i ideja na aktere kompozicija ili testiranjem u izmišljenim prostorima laboratorija, nastoji rekonstruirati njihovu funkciju i učinke, objasnila je.
Početak njegova istraživanja seže u revolucionarnu 1968., godinu brojnih studentskih demonstracija i generalnih štrajkova u Francuskoj i diljem Europe. O tim događajima umjetnik svjedoči ispisujući na svoje likove slogane i natpise kao što su “Mai ’68”, “Il est interdit d’interdire” (Zabranjeno je zabraniti), “Elections, piege a con” (Izbori su zamka za idiote) ili “Cela nous concerne tous” (Ovo se tiče svih nas).
Inspiracija i polazište za nekoliko djela bili su mu i dramatični novinski članci te televizijska izvješća o neredima u Turskoj, Ukrajini i Siriji, prizore otpora, demonstracija i stradalih preuzima u obliku simbola ili fragmenta i testira na velikim formatima platna.
“Temu umjetničkih i društvenih revolucija, represije te slobode govora i misli Krištofić obrađuje bez pretenzija za dobivanjem konkretnog odgovora, s obzirom da ishod studije nije toliko važan u odnosu na sam proces. Obilježavanjem ili žigosanjem svojih likova kao da nastoji imenovati i time demistificirati pojedine simbole i tabue te im pridati neko novo značenje”, ustvrdila je Janković.
Po njezinim riječima, u pristupu pojedinom motivu, kao i u tretmanu svjetla i pozadine slika, autor priziva u sjećanje atmosferu starih nizozemskih i flamanskih majstora 17. i 18. stoljeća koje je proučavao tijekom studija, njegovi su likovi statični i lišeni gotovo svake emocije i individualnosti jer se slikar prema njima odnosi kao prema mrtvoj prirodi, odnosno predmetu studije.
U sklopu izložbe organizirat će se razgovor s tim nagrađivanim mladim umjetnikom, koji je 2009. diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Igora Rončevića. Bavi se i dizajnom, u kojemu je ostvario niz zapaženih projekata, napravio je dizajn za edukativni projekt “Znanje je moć”, surađivao sa Ženskim studijima na dizajnu za knjige “Mala revolucionarka – Zagorka, feminizam i pop kultura” i “Neznana junakinja – nova čitanja Zagorke”, te na dizajnu raznih CD omota u okviru studija Bachrach & Krištofić. Radio je i na izvedbi projekta video-umjetnice Sanje Iveković “On the Barricades” za bijenale u Koreji, a kao umjetnik je sudjelovao u projektu Saatchi Online 100 Curators 100 Days Collection.
Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložaba, a “Studija revolucije” u MSU bit će otvorena do 11. siječnja.
