Luksuzna keramika iz turskog
grada Iznika, koja je oko pet stotina godina bila sakrivena na dubini
od četrdesetak metara u podmorju od otoka Mljeta, predstavit će se na
izložbi “Iznik – osmanska keramika iz dubine Jadrana”, koja se otvara
18. svibnja u Muzeju Mimara, kao rezultat višegodišnjih istraživanja
tog lokaliteta na kojem se krajem 16. stoljeća nasukao venecijanski
trgovački brod, prevozeći vrijednu robu na ruti od Turske do
Venecije.
Izložit će se oko 150
predmeta, od njih više od 300 pronađenih tijekom ukupno 43 dana
istraživanja, odnosno više od 400 zarona.
Osim izničkog posuđa, koje je i
tada bilo na cijeni kod imućnih ljudi, predstavit će se predmeti koji
govore o svakodnevnom životu na brodu, srebrne kovanice, pomagala za
kuhanje, kosti životinja koje su jeli, naoružanje, brodsko zvono, osobni
predmeti kapetana i mornara. Njome se interpretira povijest hrvatske
pomorske baštine kao i pomorske trgovine Mediteranom između Venecije i
Istanbula u doba vladavine Murada III.
Lokalitet pličina Sv. Pavao kod Mljeta 2006. slučajno su otkrili
ronioci zagrebačkog Ronilačkog centra Medveščak Sava i za razliku od
mnogih drugih slučajeva nije bio devastiran. Od iduće godine istražuje
ga Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda, a od
2010. i timom podvodnih arheologa sa Sveučilišta Ca’ Foscari iz
Venecije, koji se više fokusirao na ostatke brodske konstrukcije,
sačuvane u sloju pijeska, nego na sam teret, rekao je Igor Miholjek,
konzervator arheolog Hrvatskog restauratorskog zavoda na konferenciji za
novinare.
Objasnio je kako je bilo dovoljno nalaza da se dobiju podaci o
brodu iako se, napomenuo je, kod brodoloma na dnu mora ne može očekivati
brod sačuvan kao iz slikovnice, već je riječ rasutom teretu, dok je
brod očuvan samo u sloju pijeska koji ga je konzervirao, a poseban je po
tome što je to jedini brodolom u kojemu je u Mediteranu pronađena
keramika iz Iznika.
Na temelju ostataka konstrukcije možemo zaključiti da je
pripadao venecijanskom trgovcu, bio je naoružan s najmanje osam
brončanih topova na kojima i dva jasna izlivena grba Venecije te oznake
venecijanskog lijevača, napomenuo je Miholjek.
Keramika iz Iznika bila je iznimno cijenjena još od vremena
sultana Selima I. do vladavine Murada III., dok je za Sulejmana
Veličanstvenog doživjela vrhunac u proizvodnji, kvaliteti izrade i
dekoraciji. I danas ima veliku umjetničku i povijesnu vrijednost, a
izlošci na zagrebačkoj izložbi ilustriraju njezin razvoj i važnost u
trgovini između Istoka i Zapada.
Riječ je o iznimno bogatoj i lijepoj kolekciji, ocijenila je
Vesna Zmaić Kralj iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, koja je uz
Miholjeka autorica izložbe, dodavši da je dosad pronađeno skoro
sedamdeset primjeraka te keramike, a izložiti će se njih pedesetak, no
kako se istraživanje nastavlja vjeruje se da će ih se na lokalitetu
otkriti još.
Kroz 53 izložena komada tog posuđa moći ćemo vidjeti razne faze
izničke proizvodnje, osim početne, od vremena Sulejmana Veličanstvenog,
te poslije, za vrijeme njegovih sinova i unuka, odnosno od 1520. do
kraja 16. stoljeća, rekla je. Neobično je kako smo u zatvorenom nalazu
za koji znamo da je potonuo u devedesetima 16. stoljeća, pronađeno
posuđe iz prve polovice tog stoljeća što nam puno govori o načinu
trgovine i o tome što su zapadni kupci željeli dobiti, kakva je bila
moda i odnos prema orijentalnom materijalu, napomenula je.
Izničku keramiku karakterizira ukras izrađen kobaltno plavom i
ultramarin bojom na bijeloj podlozi te česta upotreba crne, zelene i
crvene boje, rubovi tanjura su valoviti, a slikani motivi najčešće su
stilizirani valovi i morska pjena, rascvali cvjetovi lotosa, ljiljana i
drugog cvijeća te lišće i lozice. Na lokalitetu je pronađeno i više
metalnih predmeta, od kojih se ističe vjedro ukrašeno trakama s ukrasnim
zakovicama, bakrena plitica i bogato ukrašena konična posuda, dijelovi
svijećnjaka, kositreni vrč i velika keramička zdjela.
Izložba u “Mimari” održava se u povodu Međunarodnog dana muzeja,
18. svibnja, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike
Hrvatske, u suradnji s Dubrovačkim muzejima i Institutom Yunus Emre. U
Zagrebu će biti otvorena do 13. rujna, a nakon toga trebala bi biti
predstavljena u Istanbulu i Dubrovniku.
