Zovu ga kavijarom soli. To je ekološki proizvod, cvijet oprezno ubran ljudskom rukom s površine mora, nakon što je nastao u savršenim prirodnim uvjetima.
Riječ je o cvijetu soli koji se proizvodi u solani u Ninu. Hrana se njime soli u Hrvatskoj, drugim zemljama EU pa čak i na dalekom istoku, u Japanu. Što je cvijet soli, kako nastaje i po čemu se razlikuje od druge soli, pojašnjava voditeljica Muzeja soli u sklopu ninske solane Ivana Burela.
-Cvijet soli se stvara na površini vode, pluta kao latice cvijeća. Zato se i zove cvijet soli. Ona se ubire ručno, lagano, posebnim sitima. Da bi nastao cvijet soli trebaju vladati idealni vremenski uvjeti. To je najkvalitetnija i najbolji sol. Za razliku od one koje uobičajeno koristimo, ova je bogatija mineralima te stoga i puno zdravija – kaže Burela.
Cvijet soli samo je jedno poglavlje u više od 1.500 godina dugoj prošlosti proizvodnje soli u okolici hrvatskog kraljevskog grada Nina. Počeci njene proizvodnje sežu u Rimsko carstvo. Na sličan način kako su antički Rimljani proizvodili sol, proizvode danas Ninjani. Upotrebljava se samo morska voda, sunce i vjetar. Dodajmo još puno snage i znoja po užarenim ljetnim mjesecima.
Sol je kao začin uvijek imala svoju vrijednost. Rimljani su svoje vojnike plaćali solju. Engleska riječ za plaću, salary, ima podrijetlo od latinske riječi salarium koja je značila porez ili obvezu plaćenu u soli. Sol je još više dobila na važnosti kad se otkrila da može poslužiti za čuvanje hrane kao konzervans pa je to znatno utjecalo na napredak ljudskog roda i razvoj gospodarstva mnogih zemalja. Za jake zemlje važno je bilo imati kontrolu nad proizvodnjom soli, a u toj priči solana u Ninu je samo smetala. Tako je poznato da su Mlečani kupili ninsku solanu da bi je odmah nakon toga zatvorili. Željeli su samo osigurati u svojim rukama monopol nad proizvodnjom soli i spriječiti da u ratnim prevratima tehnologija proizvodnje padne u druge ruke.
Tu i druge priče priča Muzej soli. Njegovi izlošci, poput starih alata i vagona, dočaravaju kako se na ninskim poljima soli brala i prevozila kristalno bijela zrnca. Oni posjetiteljima nijemo pričaju priču o soli, naporu koji je pratila njena proizvodnja te ih i uče o njenoj iznimnoj kvaliteti. Uz muzej, tu je i ornitološki rezervat. Solana se proteže na površini od 55 hektara i na tom prostoru zabilježi se posjet do 250 vrsta ptica tijekom godine. Zbog toga je ona jako zanimljiva promatračima ptica. Burela otkriva kako ove godine imaju pravi bum posjetitelja.
-Obilasci Solane Nin su organizirani. Ove godine Solanu je, zaključno s lipnjom, posjetilo blizu 6.000 ljudi. Lani nas je toliko posjetilo tijekom cijele godine. Među našim posjetiteljima su i putnici s kruzera koji dolaze u Zadar – kaže Burela.
Brojke dokazuju kako je Solana Nin iznimno zanimljivo mjesto za posjet u ljetnim mjesecima. Obilazak gotovo da spada u obaveznu lektiru svakog iole ozbiljnijeg ninskog turista. Prvo obilazak najmanje katedrala na svijetu crkve sv. Križa, zatim pomilovati palac Grgura Ninskog, obići ostatke rimskog hrama, baciti oko na rimske mozaike, posjetiti muzej sa starohrvatskim brodovima Conudrama Croaticama i na kraju kraljevsku priču začiniti sa soli, piše Narodni list
