Izložba ostaje otvorena do 24. siječnja 2016.
U bečkoj je Albertini prošli petak, 25. rujna
2015., otvorena izložba posvećena jednom od najutjecajnijih protagonista
moderne, Edvardu Munchu. Ono što je Dürer bio za renesansu, a Rembrandt za
barok, to je Much za modernu. Njegove litografije, crteži i drvorezi
predstavljaju vrhunac grafike na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
S ukupno 120 grafika, od kojih često postoji
samo po jedan primjerak, Albertina predstavlja umjetničke ikone slavnog
Norvežanina, među kojima se nalaze i Vrisak,
Madona, Poljubac teMelankolija.
Munchovo stvaralaštvo nalazi se na razmeđu između
simbolizma i ekspresionizma i svjedoči o njegovu doživotnom promišljanju
egzistencijalnih ljudskih pitanja – ljubavi, smrti i usamljenost.
Kao preteča ekspresionizma bespoštedno je
opisivao prolaznost života i gubitak individualizma u vremenu
industrijalizacije, no njegova se djela temelje i na subjektivnim iskustvima,
jer se Munch već vrlo rano suočio s temama smrti, straha i bolesti, što je temelj
njegovih ikonografskih radova koji i danas podjednako fasciniraju promatrače.
Središnji dio izložbe predstavlja centralni projekt
opsežna Munchova stvaralaštva –Životni
friz – koji obuhvaća prikaze mnogobrojnih životnih odlomaka, od začeća,
djetinjstva, poljupca pa sve do smrti.
S više od 750 motiva i preko 30.000 primjeraka
grafičkostvaralaštvo zauzima najvažnije mjesto u Munchovu radu. Već od 1890-ih
godina on se pored slikarskih eksperimenata počinje intenzivno baviti i
grafikom. Najprije te grafike predstavljaju samo verzije većpoznatih sižea i
slika, no kasnije ih sve više varira i dorađuje.
Izlošci potječu iz najznačajnije međunarodne
privatne zbirke Munchovih grafika, a Albertini je na raspolaganje stavljeno čak
dvije trećine te zbirke.
