Izložbom ‘Zatvoreno – otvoreno‘ istaknutoga hrvatskog
konceptualnog umjetnika Gorana Trbuljaka bit će otvorena 15. listopada, s
početkom u 19 sati, nova Galerija 3.14. Nazvana po broju koji se krije u
svakoj kružnici – Galerija 3.14 nalazi se u Martićevoj 31a u Zagrebu.
Na izložbi ‘Zatvoreno – otvoreno’ bit će prikazana trideset i tri okvira u koje je umjetnik stavio razrezane arke svoje knjige ‘Cecinestpasism’, objavljene prošle godine u izdanju nakladničke kuće Meandarmedia.
Riječ je o knjizi u kojoj arci nisu izrezani, a dio listova je
neotisnut, pa je za njeno čitanje bitan i sam čin izrezivanja, odnosno
čitateljeva odluka o izrezivanju knjige postaje djelom umjetničkog rada.
Sada je ta knjiga dvostruko zatvorena – nerazrezana i pritisnuta u
okvir. Riječ je o još jednom Trbuljakovom preispitivanju statusa
umjetničkoga djela.
Autor popratnog teksta izložbe je Marko Golub, a on o
izložbi bilježi: ‘Knjiga dozvoljava vlasniku, koji nije nužno i
čitatelj, da sam koreografira svoje postupanje prema njoj. Omogućuje mu
da sam odluči što je ona za njega više: kolekcionarski predmet,
umjetnički objekt, dizajnerski artefakt, zbirka tekstova, tzv. knjiga
umjetnika u povijesno-umjetničkom značenju tog termina, još jedan
Trbuljakov konceptualni umjetnički rad, tiskarska roba s greškom,
ezoterijski totem s vlastitim kriptičnim numerološkim značenjima
(naklada 333 primjerka).
Nedvosmisleno smještanje knjige (u njenom
rastavljenom obliku) u kategoriju umjetničkog eksponata koje je ovom
prilikom učinjeno – uz Trbuljakovu dozvolu, ali ne i izravno njegovom
odlukom – otvara gomilu problematičnih pitanja. Poznato je kako je sva
sila pratećih efemerilija, poput kataloga, pozivnica, plakata i drugih
tiskanih materijala proizašlih iz prvih izložbi konceptualne umjetnosti,
do danas stekla status fetiša, priručnog ekvivalenta ‘originalnom’
djelu u kontekstu jedne umjetnosti koja je naginjala dematerijalizaciji
umjetničkog djela.’
Goran Trbuljak rođen je 1948. u Varaždinu, završio je
grafiku na zagrebačkoj Likovnoj akademiji, a potom i fotografiju na
Dramskoj akademiji. Djeluje od početka sedamdesetih zanimljivim
konceptualnim radovima u kojima se poigrava institucijama, shvaćanjem
umjetnosti i njenim statusom (plakatima ‘Star i ćelav, tražim galeriju’;
izlaganjem uvezanog papirnatog otpada kao konceptualnih, unikatnih
monografija).
Galerija 3.14 orijentirat će se prvenstveno na nove
umjetničke prakse, otkrivati zametnute bisere hrvatske konceptualne i
pretkonceptualne proizvodnje. Uz to će se otvarati vrata suvremenim
eksperimentatorima. Ovom izložbom koja relativizira i propituje status
artefakta i proizvoda Galerija 3.14 počinje upravo s problematskim i
institucionalno polemičkim pitanjima: gdje je granica ideje i objekta,
kako izložiti eksperiment i kako ga predstaviti, a da ne izgubi ništa od
svog intrigantnoga potencijala?
Među autorima koje će Galerija 3.14 predstaviti problematskim izložbama
poput ove su: Mangelos, Braco Dimitrijević, Vlado Martek, Mladen
Stilinović, Vladimir Dodig Trokut, Igor Grubić i ostali.
