Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) i Hrvatska udruga
producenata (HRUP) organizirali su u srijedu okrugli stol s
predstavnicima nekoliko hrvatskih političkih stranaka kako bi još prije
izbora započeli dijalog o području audiovizualne djelatnosti koja,
istaknuli su, posljednjih mjeseci trpi zastoj u području dosad iznimno
uspješnog sustava poticaja.
Na poziv su se odazvali
Jasen Mesić iz HDZ-a, Siniša Ružić iz Mosta i Milana Vuković Runjić iz
Bandić Milan 365 – Stranke rada i solidarnosti, dok se Bojan Glavašević
iz SDP-a ispričao zbog nedolaska.
Predsjednik DHFR-a Danilo Šerbedžija istaknuo je nužnost dijaloga
filmaša i Ministarstva kulture za nastavak funkcioniranja sustava, a
kojega s tehničkim ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem nema.
“Kad negdje zapne bitno je da se sastanemo, kako se ne bi ponovilo
da svakodnevno već dva mjeseca nazivamo Ministarstvo kulture i da ne
možemo ugovoriti sastanak”, rekao je. “Budite spremni da će vam na vrata
pokucati osobe koje i inače kucaju i šalju anonimne prijave, onih
nezadovoljnih natječajima koji neargumentirano napadaju, ali pitajte nas
da vam odgovorimo i podcrtamo sve neistine, pa neće biti dodatnih
pitanja”, poručio je predstavnicima stranaka.
Po njegovim riječima, Društvo redatelja uvijek je pokušavalo
imati što bolji dijalog s Ministarstvom kulture, a iskustva su im
različita, od odlične suradnje s bivšim ministrom Jasenom Mesićem do
odbijanja bilo kakve suradnje od strane aktualnog ministra.
Šerbedžija ističe kako, za razliku od drugih područja kulture,
audiovizualna djelatnost vraća novac u proračun i nije na državnoj sisi,
kako se nerijetko filmaše pogrdno opisuje, a sustav koji počiva na
čvrstoj strukturi utemeljenoj zakonom uspješan je primjer, ne samo u
regiji, nego na svjetskoj i europskoj razini.
Filmska industrija državi donosi novac
“U zadnjih šest mjeseci slušamo objede da trošimo neke silne novce,
no primjera radi za kazalište se izdvaja više od 40 milijuna eura, a za
film nešto više od četiri milijuna”, rekao je Boris T.
Matić predsjednik Hrvatske udruge producenata.
Istaknuo je kako je riječ o industriji koja državi donosi novac,
osobito kroz koprodukcije i sustav poticaja. “Samo je prošle godine
potrošeno 162 milijuna kuna, kada se to fiskalno podijeli ispada da
audiovizualna industrija potpuno besplatna, odnosno da ništa ne košta
ovu državu nego donosi novac”, ustvrdio je.
“Dolaskom koprodukcija radi se i nevjerojatna promidžba Hrvatske. U
turističkom smislu ono što su donijele Games of Thrones ili Star Wars
puno je više nego što je Hrvatska turistička zajednica s puno većim
proračunom napravila u zadnjih 20 godina”, dodao je.
Matić ističe i kako sve više domaćih filmova ulazi na A festivale.
“Neki ni ne znaju što to znači, to je kao da ekipni sportovi uđu na sva
europska i svjetska prvenstva”, napomenuo je Matić, dodavši da u
posljednjih nekoliko godina ne postoji A festival na kojemu hrvatski
film nije bio prisutan, a često se vraćaju i s nagradama.
“Naši filmovi polako dopiru i do stranih kina, nazivaju nas
hrvatskim filmskim čudom, sada smo ‘top’ i nadamo se da će tako ostati, a
to je posljedica uspješnog sustava”, rekao je.
Konkretne brojke o rezultatima politike poticaja dala je Josipa
Dasović, odvjetnica HAVC-a. “Prve godine bilo je predviđeno da će 20
milijuna kuna biti dostatno da se pokriju svi sadržaji, no problem je
što državni proračun nije mogao pratiti rast na tom području”, objasnila
je.
Po njezinim riječima, zbog rasta i sve više projekata koje je
Hrvatska privukla sada je na godišnjoj razini potrebno minimalno 40
milijuna kuna. “U prošloj godini je u državni proračun uplaćeno više od
50 milijuna kuna, znači da je to trošak od kojeg država ima veliku
korist, dodala je.
Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a, ključnim elementom sustava
audiovizualne djelatnosti smatra njegovu nominalnu političku autonomiju.
“Ako izvršna vlast okrene glavu autonomija postaje izolacija, a posao
stane”, rekao je.
Upozorio je i na opasnosti koje domaćem sustavu prijete ukoliko se
nešto uskoro ne promijeni. “Slovenski parlament upravo usvaja zakon o
poticajima audiovizualne djelatnosti, uvode poticaje od 25 posto na što,
u trenutku kada se naš sustav klima, možemo gledati s dosta treme”,
naglasio je.
Mesić: treba krenuti s kratkoročnim mjerama i suradnjom ministarstava
Jasen Mesić iz HDZ-a kaže kako se mora napraviti korak dalje i
najprije krenuti s kratkoročnim mjerama, regulirati sustav poticaja,
povećati njegov obujam, osigurati za ovu i sljedeću godinu, što se,
rekao je, može učiniti vrlo komotno uključivanjem više ministarstava.
“Iz svega je jasno da benefiti imaju državni proračun i lokalne
zajednice, pa Ministarstvo kulture ne može to jedino nositi na svojim
leđima, kao što je moglo u prvim godinama kada je pokazalo da sustav
može funkcionirati”, dodao je.
Mesić smatra nužnim da se uključe ministarstva, turizma,
gospodarstva, poduzetništva i lokalne zajednice. “Ne moramo dokazivati
da HDZ misli ozbiljno podupirati audiovizualnu zajednicu, to smo već
pokazali”, istaknuo je.
Kao važan element vidi i nadogradnju sustava, a spominje i pokretanje inicijative za izgradnju filmskog studija.
Spisateljica i izdavačica Milana Vuković Runjić iz rekla je da bi,
kao netko tko bi bio u situaciji donositi odluke, bila otvorena za tako
potentnu industriju, te bi se trudila da sve bude transparentno, kako
bi se stalo na kraj tračevima koje prenose pojedini portali.
“Svijetu možemo konkurirati samo kao kreativci, to nam je jedina
perspektiva. Kultura je pitanje opstanka, ona je nešto što se tiče
svakoga od nas, a uvijek dolazi zadnja jer ju se smatra elitističkom”,
napomenula je.
Glumac Siniša Ružić iz Mosta podsjetio je na program te stranke u
vezi audiovizualne djelatnosti, naglasivši kako bi trebalo nastaviti sve
dobre tradicije i programe, bez rušenja svega što je bilo prije.
“U toj sam djelatnosti i mogu poduprijeti i gurati te stvari, no
svjestan sam da za sve stranke kultura dolazi na posljednje mjesto.
Mnogi nisu svjesni važnosti kulture”, rekao je Ružić. Upozorio je kako
se premalo zna i o tome što je uopće HAVC i fimska industrija, a
najčešće o tome saznaju preko skandala.
Borna Baletić, dekan zagrebačke Akademije dramske umjetnosti, slaže
se da je “kultura zadnja rupa na svirali”, a ne vidi niti da će uskoro
biti bolje, no pohvalio je HAVC što je pomogao Akademiji u njihovoj
proizvodnji audiovizualnih sadržaja.
