Jeste li znali da je upravo u Ninu prije 1147 godina međunarodno priznata hrvatska država?
Danom Grada Nina 7. lipnja i danom kada Hrvatska slavi svoj Dan diplomacije, obilježava se sjećanje na slavnu ninsku i hrvatsku povijest, na davnu 879. godinu kada je prvi i jedini put u povijesti priznata hrvatska država, a Nin je postao kolijevkom te države.
878. godine, kao štićenik moćnog Bizantskog carstva na hrvatskome kneževskom prijestolju pojavljuje se Zdeslav, sin kneza Trpimira.
U to vrijeme prenošenja vlasti s Domagojevih sinova na Zdeslava, Hrvatska je još izvan potpune političke samostalnosti. Na području Primorske Hrvatske i Nina te u cijelom širem području Zadra, prelamaju se interesi Bizanta, Franačke države i Rimske Stolice. Hrvatski knez Zdeslav obvezuje se bizantskoj prijestolnici – Carigradu na vazalstvo te carigradskog patrijarha Fotija priznaje za duhovnog crkvenog vladara hrvatskoga naroda.
Nezadovoljstvo Hrvata političkim pravcem kneza Zdeslava doseglo je vrhunac, poglavito stoga što je pod vrhovno bizantsko gospodstvo došla i hrvatska crkva sa sjedištem u Ninu.
Stoga vojvoda pod imenom Branimir (879.-892.) vojnim prevratom zbacuje s vlasti kneza Zdeslava.
Kako je zbog smrti hrvatskoga biskupa i događaja oko Zdeslava, hrvatska biskupija u Ninu bila ispražnjena, ubrzo je za ninskoga biskupa izabran đakon Teodozije, već od ranije poznat kao pristaša rimskoga pape. Teodozije još jače potakne kneza Branimira u odanosti prema Rimu, uslijed čega je knez po papinskom poslaniku Ivana iz Mletaka poslao papi Ivanu VIII. pismo, u kojemu je Papi obećao da se sa svojim narodom opet vraća u krilo rimske crkve.
Papu Ivana VIII ta je vijest posebno obradovala shvaćajući to kao značajan i prijeloman događaj kod Hrvata te na Spasovo 21. svibnja 879. godine s konfesije sv. Petra blagoslovio hrvatski narod i njegova kneza Branimira. Nedugo nakon blagoslova, 7. lipnja u ninskoj dvorskoj kancelariji zaprimljena su tri papina pisma, jedno naslovljeno na kneza Branimira, drugo na izabranog ninskog biskupa Teodozija i treće na svećenstvo i vjerni hrvatski puk.
U to doba neuobičajena je pojava da Papa upućuje blagoslov vladaru koji na prijestolje dođe vojnim udarom, dakle na nezakonit način, kao i činjenica da se jedan Papa obraća samom puku, što ide u prilog činjenici koliko je Papi Ivanu VIII bila važna privrženost naroda na ovim prostorima Katoličkoj crkvi.
U okvirima onodobnog srednjovjekovlja, ovakav čin jednog od najvećih autoriteta Europe, značio je legitimno priznanje jedne države i njezinog vladara.
Za život Nina i cijele Hrvatske, ime kneza Branimira zauzima osobito mjesto. Postoji za to poseban razlog: Nin je kolijevka hrvatske državnosti i posve sigurno, za sve njezine stanovnike mjesto posebno snažnog emotivnog naboja, a knez Branimir je vladar zaslužan za priznanje hrvatske države. U spomen toj povijesnoj činjenici, na samom ulazu u povijesnu jezgru Nina 2007. godine podignut je spomenik koji odiše moći i dostojanstvom kakva je bila potrebna čovjeku koji je u 9. stoljeću postavio prve temelje hrvatske države
Prisjećajući se okolnosti davnog priznanja naše države, istovremeno se prisjećamo i svih onih koji su zaslužni za slobodnu državu koju danas živimo.
Ove godine Program obilježavanja Dana Grada obuhvaća bogat kulturni, sportski i zabavni program.
