Zero waste Jadran? Dugi otok pokazuje da je moguće. Brodari i ugostitelji podržavaju ideju višekratnih čaša, ali probleme vide u implementaciji
Višekratne čaše kao ekološko rješenje u zadarskom arhipelagu – Dugi otok postao je dio inicijative Plastic-Free Croatian Island i učinio je značajan iskorak u smanjenju otpada.
Dalka Zanki, voditeljica projekta ispred Udruge za zaštitu prirode, okoliša i održivi razvoj Sunce, kazala nam je kako su reakcije koncesionara, brodara i ugostitelja bile pozitivne, ideju podržavaju, ali problem je tehničke prirode – problem vide u pranju čaša. ”Jednokratna plastika jako je zastupljena u cijeloj Hrvatskoj, no u zadnjih godinu i pol dana napravili smo puno, i zadovoljni smo s podacima s terena”, kazala je Zanki danas uoči okruglog stola „Prednosti, prepreke i izazovi korištenja višekratnih čaša tijekom ljetne sezone 2025.“
Problematiku kod implementacije vidimo, primjerice, kod pranja čaša na brodovima. ”Kada imate jednokratno upotrebljivu čašu, spremate je i odlažete u kantu za plastiku, i više ne mislite na nju. No, višekratnu spremate i trebate je oprati, neki su korisnici nosili čaše kući, neki su imali perilice, ali takvih je malo. Ugradnja perilica u brodove jest moguća, ali otvara pitanje nedostatka prostora. Gdje će brodari ugraditi tu perilicu?”
Okrugli stol organiziran je u okviru Interreg projekta WASTEREDUCE, u suradnji s Javnom ustanovom Natura Jadera, pridruženim partnerom na projektu. Na događanju su sudjelovali ključni dionici. Raspravljalo se o iskustvima i rezultatima korištenja višekratnih čaša u zaštićenim područjima, koje su tijekom ljeta bile podijeljene koncesionarima na Dugom otoku, kao i o mogućnostima daljnjeg smanjenja otpada.
Josip Brajković, glavni čuvar prirode JU Natura Jadera, kaže kako je implementacija ovog ekološkog rješenja poseban izazov na Sakarunu, jednoj od najljepših jadranskih plaža. Tamošnji koncesionari nemaju ni struje ni tople vode, te se napajaju iz vlastitih agregatora.
Saljske užance bez plastike
Ima li Dugi otok novi suvenir? ‘‘Koncesionari, ali i njihovi radnici bili su vrlo zainteresirani kada smo im na brodove donosili višekratne čaše. Turisti su poželjeli imati uspomenu na posjet Telašćicu pa su uzeli čaše kao suvenir”, rekla je Martina Špralja, čuvarica prirode koja je zajedno s ostalim svojim kolegama iz PP Telašćica dijelila višekratne čaše koncesionarima. Čaše su se koristile i na najvećoj otočkoj manifestaciji, Saljskim užancama.
Možemo li se nadati zero waste budućnosti na Dugom otoku? “Potrudit ćemo se svi zajedno. Sve je na lokalnom stanovništvu i ljudima koji djeluju na tim područjima, mi smo otvoreni za pomoć kroz nalaženje financija i fundacija”, poručuje Zanki.
Vesna Petešić, predstavnica Parka prirode Telašćica, kaže kako nitko od brodara nije imao prigovor na implementaciju višekratnih čaša, s obzirom da se radi o zaštićenom području sa specifičnim uvjetima. “Svi smo svjesni da korištenje višekratne ambalaže neće riješiti globalni problem, ali veliki pozitivan efekt projekta je jačanje svijesti šire javnosti, te poslovnog sektora, na koji način oni mogu pridonijeti kroz svoje poslovanje na količine otpada. Ovo su mali, ali značajni pomaci.”
