Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih završilo je u rujnu javno savjetovanje o prijedlogu ključnih elemenata poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Modernizacija ustanova za provedbu cjelodnevne škole u osnovnoškolskom obrazovanju“. Riječ je o novom koraku u širenju programa Osnovna škola kao cjelodnevna škola, koji trenutačno obuhvaća 64 škole u Hrvatskoj, među kojima je sa zadarskog područja zasad samo OŠ Novigrad.
Zadarska županija se već priprema za najavljeni poziv. Županijski pročelnik za obrazovanje Ivan Šimunić ističe da je u tijeku izrada projektno-tehničke dokumentacije za modernizaciju škola koje rade u jednoj smjeni. Cilj je da se škole prvo prijave na modernizaciju, a potom na sam projekt cjelodnevne škole.
Kao osnivač škola na svom području, Zadarska županija je već prijavila 12 projekata na poziv za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje škola radi jednosmjenskog rada (NPOO). Do sada su potpisana četiri ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava za OŠ Sukošan, OŠ Biograd, OŠ Petar Zoranić Stankovci i OŠ Braće Radić Pridraga, dok se za tri škole priprema projektno-tehnička dokumentacija, a za osam su projekti u obradi i evaluaciji. Ukoliko Ministarstvo objavi novi poziv za uključivanje većeg broja škola u program cjelodnevne škole, Županija planira prijaviti nekoliko svojih škola, kaže pročelnik.
Cjelodnevna škola u praksi
Kako u praksi izgleda dan u cjelodnevnoj školi i što novi model znači za učenike, učitelje i roditelje, otkrio je ravnatelj Osnovne škole Novigrad, Eduard Plećaš, u razgovoru s našom Ivom Pejković:
Koje odgojno obrazovne programe imaju učenici u vašoj školi?
Ulaskom Osnovne škole Novigrad u Eksperimentalni program Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih „Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“, u našoj se školi provode četiri nova programa. To su:
- Program A1 – obuhvaća redovnu i izbornu nastavu, kao i u ostalim osnovnim školama.
- Program A2 – program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja, koji zamjenjuje dosadašnji koncept dopunske i dodatne nastave.
- Program B1 – izvannastavne aktivnosti.
- Program B2 – izvanškolske aktivnosti.
Novi predmeti: od Praktičnih vještina do Prirodoslovlja
Svi učenici pohađaju programe A1 i A2, dok se u programe B1 i B2 uključuju prema vlastitom izboru. Unutar programa A1 uvode se novi predmeti poput Prirodoslovlja, Društva i zajednice, Svijeta i ja, Praktičnih vještina te Informacijskih i digitalnih kompetencija (IDK). Mijenja se i tjedna satnica pojedinih predmeta: povećava se broj sati Hrvatskog jezika i Matematike za jedan sat tjedno, Likovne i Glazbene kulture za pola sata, dok se Informatika smanjuje za jedan sat i integrira u predmet Informacijskih i digitalnih kompetencija.
Najveća novina dolazi s programom A2, koji proširuje dosadašnju dopunsku i dodatnu nastavu te dijelom izvannastavne aktivnosti. Učiteljima se daje veća autonomija i fleksibilnost. To je diferencirana nastava, a naglasak je na učenju kroz pokret, igru, rad u paru, istraživanja i eksperimente. Važan cilj programa A2 je razvoj samostalnosti, radnih navika i usmjerenost na cjeloživotno učenje. Prošli smo brojne edukacije na ovu temu i vjerujemo da smo uspješno usvojili bit i srž ovog programa koji se pred nas postavio kao izazov.
Domaćinstvo se nudi kao izvannastavna aktivnost
Program B1 obuhvaća izvannastavne aktivnosti, a trenutno imamo 10 do 12 skupina, među kojima su: Domaćinstvo, Kreativci, Literarna skupina, Zbor, Mladi volonteri, Pričaonica, Putuljci, Robotika, Sportske skupine i druge. Program je sufinanciran od strane Ministarstva, što omogućuje učiteljima i učenicima korištenje značajnih sredstava za provedbu aktivnosti. Tako, primjerice, Domaćinstvo raspolaže kuhinjom, kućanskim aparatima, visokim gredicama i vrtnim alatom; Školski bend ima kompletan instrumentarij i razglas; Kreativna skupina koristi preše za izradu šalica i majica; Sportska skupina ima raznu sportsku opremu; a Robotika robote, dronove i 3D printere.
Uvjeti za rad su izvrsni, a aktivnosti su se pokazale kao pun pogodak – djeca ih rado pohađaju. U sklopu programa organiziraju se i izleti, posjete kazalištima, muzejima, sportskim ustanovama i znamenitostima. Sve aktivnosti provode naši učitelji i stručni suradnici, koji se ističu kreativnošću i pretvaraju svoje interese i hobije u sadržaje za učenike.
Program B2 obuhvaća izvanškolske aktivnosti koje se organiziraju u suradnji s vanjskim suradnicima, prema interesima učenika i roditelja. Sve aktivnosti su besplatne i održavaju se do 17 sati, nakon B1 programa. Do sada smo imali: športsku skupinu „Tigrić“, školu pjevanja Arja, 3D print i dizajn, Filmsku skupinu, Školski bend, suvremeni ples „Avatar“ i druge.
S kojim promjenama i opremom ste ušli u prvo polugodište, što bi posebno naglasili?
U ovu školsku godinu, koja je treća godina provedbe eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, ušli smo s nizom značajnih infrastrukturnih i organizacijskih poboljšanja. U školi je izgrađena nova kuhinja, a svi prostori su klimatizirani. Ugrađen je i videonadzor, a školski prostori uređeni su u skladu sa smjernicama eksperimentalnog
programa.
Svi učenici sada imaju osigurane kvalitetne obroke – doručak i ručak – koji su za roditelje besplatni. Ti obroci predstavljaju važan i neophodan element za optimalno funkcioniranje djece u cjelodnevnoj školi. Na početku eksperimenta hrana se dopremala iz dječjeg vrtića „Škojić“ u Pridragi, uz podršku Općine Novigrad. Zahvaljujući pomoći našeg osnivača, Zadarske županije, opremljen je kuhinjski prostor u područnoj školi u Paljuvu, kao privremeno rješenje do završetka izgradnje kuhinje u Novigradu.
Osim prehrane i klimatizacije, učenicima su osigurani prostori za odmor, koji su opremljeni spužvama i vrećama za sjedenje, čime škola postaje ugodno mjesto za boravak i učenje. Posebno nas veseli najavljena izgradnja vanjskog školskog igrališta, čiji su radovi planirani za vrijeme zimskih školskih praznika.
Kako izgleda radni dan u ovakvoj školi?
Jesmo li “mala Švedska” – možete li nam približiti jedan “klasičan dan” u školi? Kada počinje, koliko traje? Kada je vrijeme za obroke, rekreaciju, ima li prostora za dodatne prilagodbe?
Jesmo li „mala Švedska ne znam“ ali ovako izgleda jedan klasičan dan u našoj školi. On započinje u 8:00 sati. Nakon drugog nastavnog sata, u 9:35, učenici imaju doručak koji traje deset minuta. Slijedi treći sat, nakon kojeg učenici imaju rekreacijsku stanku u trajanju od 20 do 25 minuta.
Oko 12:20, nakon petog sata, učenici imaju ručak i odmor koji može trajati do 40 minuta. Nakon šestog ili sedmog sata, ovisno o rasporedu, započinju A2 programi, čime završava obavezni dio školskog dana – u prosjeku oko 14:00 sati.
Nakon A2 programa slijede B1 aktivnosti koje obično traju jedan školski sat, odnosno do 15:00 sati. Dan završava B2 izvanškolskim aktivnostima koje mogu trajati do 17:00 sati.
Budući da smo dio eksperimentalnog programa, imamo mogućnost prilagodbe trajanja doručka, rekreacijske stanke, ručka i odmora. Trenutno su te aktivnosti nešto kraće, dok ne ostvarimo prikladnije uvjete za djecu – što uključuje dodatnu opremu za odmor unutar škole, u dvorištu i na vanjskom igralištu. Cilj nam je da djeca, uz svoje redovne obveze, imaju dovoljno kretanja, što više praktične nastave te kvalitetan obrok koji im omogućuje optimalno funkcioniranje tijekom dana.
Kretanje i sportske aktivnosti u fokusu su brojnih stručnjaka kada govorimo o generacijama koje odrastaju sjedilački, s ekranima, preplavljeni brojnim sadržajima…kakvo je vaše iskustvo?
Važno je istaknuti da u razrednoj nastavi Tjelesnu i zdravstvenu kulturu predaju učitelji TZK. Velik se naglasak stavlja na kretanje učenika, s obzirom na sjedilački način života i sve manju razinu tjelesne aktivnosti kod djece. Smjernice cjelodnevne škole usmjerene su upravo na poticanje kretanja, uključivanje u sportske aktivnosti i konzumaciju kvalitetne prehrane.
Uvedena je rekreacijska stanka
Uvedena je rekreacijska stanka koja je obavezna za sve učenike, a vode je učitelji. Tijekom te stanke djeca sudjeluju u tjelovježbi, raznim igrama u učionicama i školskom dvorištu, igrama povezanim s nastavnim sadržajem, a ponekad i društvenim igrama. U tom razdoblju djeca su aktivna, angažirana i ne pokazuju potrebu za korištenjem mobitela.
U razrednoj nastavi predmet Tjelesna i zdravstvena kultura predaje učitelj TZK, a u četvrtom razredu satnica tog predmeta povećana je za jedan sat. Kroz A2 program učenicima se uvodi dodatni sat TZK, a uz B1 sportsku skupinu djeca svakodnevno imaju jedan sat tjelesne i zdravstvene kulture.
Školski bend uz iskusnu voditeljicu
Gotovo kao u filmu – imate i školski bend. Kakve su reakcije učenika koji imaju priliku baviti se glazbom u izvanškolskom dijelu dana, a što kažu roditelji?
Da, imamo školski bend i iznimno smo ponosni na to. U današnje vrijeme djecu je teško zainteresirati za aktivnosti koje ne uključuju ekrane, no naša djeca rado sudjeluju u radu benda. Bavljenje glazbom zahtijeva puno truda i talenta, a naši učenici nemaju prethodno glazbeno obrazovanje – ne pohađaju glazbenu školu – pa se sve počinje od osnova: pravilnog držanja instrumenata, položaja ruku, sjedenja za instrumentom, osnova pjevanja i drugih temeljnih glazbenih vještina. Sve to djeca usvajaju kroz rad u školskom bendu.
Ove godine imamo i izvrsnu voditeljicu – Luciju Grabovac, članicu vokalne skupine AKA Crescendo i ženskog rock benda Lotus. S njezinim dolaskom bend je dobio novu energiju, a mi se veselimo nadolazećim nastupima.
Novigrad je glazbeno mjesto – gotovo sva djeca i roditelji imaju smisla za glazbu. Iz Novigrada potječe i Tomislav Ivčić, u čiju smo čast prošle godine organizirali manifestaciju nazvanu prema njegovoj pjesmi „Tamo gdje sam rođen“. Ideja za manifestaciju nastala je u komunikaciji s Upravnim odjelom za odgoj i obrazovanje Zadarske županije, kao prijedlog kako bi se naša škola – jedina u Zadarskoj županiji uključena u projekt cjelodnevne škole – mogla predstaviti povodom Dana županije.
U sklopu manifestacije organizirali smo Dan otvorenih vrata škole, prezentaciju zaštićenog Novigradskog govora, a dan smo završili večernjim koncertom u spomen na Tomislava Ivčića. Nositelj koncerta je bio band Saše Miočića i kvartet komornog orkestra Zadar, uz zadarske soliste Šimu Ivčića, Maria Petanija, Krešimira Perovića te pjevače škole pjevanja „Arija“ Anamariju Kasumović i Vilmu Matković. Bila je to nezaboravna večer, upravo onakva kakvu je Tomislavova kći Izabela i poželjela.
Zaključak svih sudionika bio je da manifestacija treba postati tradicionalna, pa se s velikim veseljem pripremamo i za ovogodišnje izdanje – ponovno uz Tomislavove pjesme, glazbu koja povezuje generacije.
Već vidljivi pozitivni rezultati
Imate li upite iz drugih mjesta za upis u vašu školu?
Da, imamo upita iz okolnih mjesta, a neki su nam se učenici već prošle godine pridružili. Također, imamo najave o povratku nekih obitelji. Roditelji zovu i interesiraju se, zanimljiv im je koncept cjelodnevne škole. Djeci je omogućeno da ostanu u školi do 17 sati dok su roditelji na poslu, a istovremeno imaju mogućnost završetka obveznog dijela nastave već oko 14 sati – što im ostavlja slobodu izbora.
Uz kvalitetan obrok i dobro osmišljene aktivnosti u školi je djeci sve besplatno od doručka, ručka i izvanškolskih aktivnosti. Osim toga, u posljednje dvije godine, prema rezultatima nacionalnih ispita, nalazimo se među najboljima u Zadarskoj županiji, znatno iznad županijskog i nacionalnog prosjeka. To nas posebno veseli jer pokazuje da su naši učenici odgovorni i da se s njima kvalitetno radi.
Jednosmjenski rad osnovni preduvjet cjelodnevne škole
Kako će ovaj pilot projekt završiti, odnosno, hoće li po provedenoj evaluaciji biti trajno implementiran?
Projekt cjelodnevne škole planiran je na četiri godine, počevši od školske godine 2023./2024., s predviđenim završetkom na kraju školske godine 2026./2027. Trenutno postoje najave da bi se projekt mogao produžiti za dodatne dvije godine, a moguće je i uključivanje novih škola, osobito većih gradskih škola koje su u prvom pozivu bile slabije zastupljene.
U tijeku je poziv za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje škola u svrhu jednosmjenskog rada i provedbe cjelodnevne škole. Rad u jednoj smjeni osnovni je preduvjet za uspješnu implementaciju ovakvog modela, pa pretpostavljamo da će, ako se stvore uvjeti za jednosmjenski rad u svim školama u Hrvatskoj, iskustva stečena kroz ovaj eksperiment poslužiti kao kvalitetan temelj za trajnu primjenu ovog ili sličnog modela cjelodnevne škole. O konačnoj odluci o trajnoj implementaciji odlučivat će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
mladih nakon provedene evaluacije projekta.