
Prema najnovijim podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u osnovnim školama Zadarske županije trenutno oko 2,54 posto učitelja radi kao nestručne zamjene, dok ih je u srednjim školama nešto manje. Riječ je o učiteljima i nastavnicima koji nemaju odgovarajuću vrstu ili razinu obrazovanja, pedagoške kompetencije – ili oboje.
Ukupno u Zadarskoj županiji tristotinjak zaposlenih u osnovnim i stotinjak u srednjim školama u Hrvatskoj radi kao privremene zamjene bez potpune stručne kvalifikacije. Takvi su podaci zabrinjavajući, osobito u županijama koje već godinama muku muče s odljevom mladih i manjkom kvalificiranog nastavnog kadra.
“Nestručni” predaju dok se ne javi stručna osoba
Zakon o odgoju i obrazovanju pojam “nestručna zamjena” formalno ne poznaje. Međutim, u praksi je dopušteno zaposliti osobu koja ne ispunjava sve uvjete ako se na natječaj ne javi adekvatna osoba. Takav se ugovor može sklopiti najdulje na pet mjeseci, a natječaj se mora ponavljati sve dok se ne pronađe stručan kandidat.
To znači da u učionici matematiku ponekad može predavati diplomirani sociolog, a kemiju nastavnik hrvatskog — samo dok se ne javi netko s odgovarajućim obrazovanjem.
Zadarska među županijama s većim udjelom nestručnih u osnovnim školama
U usporedbi s ostatkom Hrvatske, Zadarska županija se nalazi u gornjem dijelu ljestvice po broju nestručnih zamjena u osnovnim školama. Više ih imaju tek Ličko-senjska (4,75%) i Istarska županija (4,25%), dok je Zadarska odmah iza njih sa 2,54 posto.
Najbolje stoji Požeško-slavonska županija, gdje je svega 0,20 posto učitelja bez potpune stručne kvalifikacije.
U srednjim školama, stanje u Zadarskoj županiji nešto je povoljnije, iako se i dalje bilježi manjak nastavnika određenih struka, točnije 1,37 posto. Najgore su u tom pogledu Istarska županija (4,52%) i Šibensko-kninska (2,05%), dok Brodsko-posavska, Međimurska i Požeško-slavonska u srednjoškolskom sustavu trenutno nemaju nestručnih zamjena, prema podacima MZOM.
Privremena rješenja – produženje rada učitelja nakon 65. godine
Kako bi barem privremeno ublažila manjak nastavnika, država je omogućila da učitelji i nastavnici mogu raditi i nakon 65. godine života, najdulje do 67. Prema posljednjim podacima, takvih je nastavnika u Hrvatskoj oko 200. No, sindikati upozoravaju da to nije dugoročno rješenje, već “vatrogasna mjera” koja ne mijenja suštinu problema.