Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Mirko Budiša ponovio je u subotu, reagirajući na prosvjed Siščana, da otpadna troska koja se dovodi iz Biljana Donjih na obradu u Sisak nije opasan otpad te ne ugrožava okoliš ni zdravlje ljudi.
“Sve analize koje su rađene i prije i tijekom postupka javne nabave ali i nakon obrade otpadne troske po ukidanju statusa otpada pokazale su da se radi o neopasnom materijalu, koji nema ni jedno od 15 svojstava koja materijal čine opasnim”, rekao je Budiša, reagirajući na prosvjed Siščana protiv dovoza i obrade troske u tom gradu.
Photo: Nikola Cutuk/PIXSELL
Analize su rađene u akreditiranim laboratorijima, akreditiranim metodama te se takve analize mogu smatrati vjerodostojnima, kaže Budiša.
Ponovio je da obrada ni transport ne ugrožavaju zdravlje ljudi jer se transport odvija u zatvorenom sustavu, a na lokaciji u Kemokopu radi se prosijavanje, frakcioniranje i homogenizacija otpadne troske kako bi se troski ukinuo status otpada i iskoristila u proizvodnji asfalta.
Photo: Nikola Cutuk/PIXSELL
U pogonu Kemokopa stalno se provodi inspekcijski nadzor, istaknuo je, Budiša, dodavši po njihovim informacijama dosad nisu utvrđene nepravilnosti. Kazao je da Kemokop trosku obrađuje sukladno dozvoli za gospodarenje otpadom.
Zamjenik direktora Fonda poručio je da će Fond sufinancirati postavljanje mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka u blizini pogona Kemokopa.
Tisuću Siščana okupilo se u subotu ispred pogona Kemokopa prosvjedujući drugi put u mjesec dana protiv dovoza i obrade troske u Sisku i tražeći reviziju natječaja Fonda za zaštitu okoliša kojim je troska klasificirana kao neopasni otpad, piše Hina.
Podsjetimo, sanacija i odvoz troske iz Biljana Donjih, poznatije kao “Crno brdo”, napokon su započeli nakon više od desetljeća čekanja i brojnih administrativnih i sudskih zapleta. Posao uklanjanja troske povjeren je tvrtki Kemokop d.o.o. iz Dugog Sela, koja je s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisala ugovor vrijedan 17,5 milijuna eura s PDV-om.
Rok za dovršetak radova iznosi 16 mjeseci, a sredstva se osiguravaju iz Fonda kroz dvije proračunske godine, 2025. i 2026. Ugovor je potpisan u ožujku 2025. godine, čime je započela prva faza sanacije – priprema terena, postavljanje zaštitne ograde i izrada prometne infrastrukture za odvoz otpada.
Natječaj za odabir izvođača raspisan je još u srpnju 2023. godine, ali je postupak javne nabave potrajao gotovo dvije godine zbog žalbi i ponavljanja dijela procedure. Konačni odabir Kemokopa potvrđen je tek krajem siječnja 2025. godine, nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbacila posljednje žalbe. Tek tada je Fond mogao potpisati ugovor i službeno pokrenuti radove na lokaciji, čime je završen (pre)dug proces javne nabave.
Troska je u Biljane Donje stigla između 2010. i 2011. godine kao industrijski otpad iz bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku. Umjesto da se zbrine na za to predviđen način, materijal je odložen na brdo pored sela bez adekvatnih dozvola i zaštitnih mjera. Godinama su mještani upozoravali na onečišćenje, prašinu i utjecaj na zdravlje, a brojna su istraživanja potvrdila povišene razine teških metala u tlu i zraku.
Unatoč višekratnim najavama sanacije, postupak se nije pomaknuo sve do presude Europskog suda pravde iz 2023. godine, kojom je Hrvatska proglašena odgovornom i obvezana na plaćanje milijunskih kazni zbog neprovođenja mjera uklanjanja otpada. Ta presuda napokon je ubrzala odluke državnih tijela, a 2025. godina označila je početak stvarnog čišćenja “crnog brda” – simbola višegodišnjeg okolišnog nemara u Zadarskoj županiji i Hrvatskoj.