Na početku jeseni, 28. rujna 1474. godine, Paškinje i Pažani, 391 obitelj, preselili su se iz svojeg tadašnjeg grada, današnjeg Starog grada, u svoj novi grad, današnji grad Pag i tako su se zauvijek sklonili od okrutnih napada Zadra na grad Pag, napada koji su trajali tijekom 13. i 14. stoljeća. Tijekom brojnih vojnih napada Zadra na Pag, zadarska vojska pobila je mnoge Pažane, mnoge je okrutno mučila, spalila je kuće, polja i vinograde i opljačkala sve što se moglo opljačkati. Zbog toga je preseljenje u novi grad Pag za Paškinje i Pažane bila nužnost, temelj opstanka u budućnosti.
Pokoljenje Paškinja i Pažana koje je izgradilo novi grad i u njega se preselilo podnijelo je golemu osobnu žrtvu kako bi grad Pag nastavio živjeti u budućnosti. Paškinje i Pažani napravili su to kako bi sačuvali sebe i buduća pokoljenja od pogibelji koja im je prijetila od Zadra i kako bi se nastavio život u gradu Pagu. Izgradnja novog grada i posebno preseljenje stanovnika Paga u novi grad bio je velik događaj, jedinstven u Europi, ali i u svijetu.
“Pag je lijep, imajte to na umu. Na svima vama je da ga čuvate”.
U Pagu je 18. svibnja 2014. godine, na Dan utemeljenja grada Paga, održano predavanje dr. sc. prof. Emila Hilje sa Sveučilišta u Zadru. Prof. Hilje je tada rekao da stanovnici Paga vjerojatno nisu ni svjesni posebnosti velikog događaja, izgradnje novog grada i preseljena u novi grad i da je takvo plansko preseljenje iz Starog grada na potpuno novu lokaciju raritet u Europi. Prof. Hilje je, u svojem predavanju, govorio o mnogobrojnim spomenicima kulture, crkvama, portalima, bunarima i povijesti Paga. Na kraju predavanja je rekao: “Pag je lijep, imajte to na umu. Na svima vama je da ga čuvate”.
Pokušaj unošenja razdora među Pažane i zabrana preseljenja svećenstvu i benediktinkama
Povjesničar Marko Lauro Ruić u svojim djelima navodi da je, nakon što je novi Pag bio u većem dijelu dovršen, za dan preseljenja bio određen datum 28. rujna. Odmah nakon donošenja te odluke počele su pripreme za preseljenje. Međutim, nastale su nepredviđene teškoće. Naime, Zadarska nadbiskupija paškim svećenicima i benediktinkama iz Samostana sv. Margarite nije dozvolila preseljenje u novi grad. Nije poznato zbog čega je to napravljeno, a na znanstvenom skupu o prošlosti Paga koji je održan 1993. godine, neki povjesničari su iznijeli pretpostavku da je to mogao biti pokušaj unošenja podjele među Paškinjama i Pažanima, jer se možda smatralo da se neki stanovnici Paga neće željeti preseliti u novi grad bez svećenika. No, ako je to bio cilj, u tome se nije uspjelo.
Pobijedila je sloga i odlučnost Paškinja i Pažana
Paškinje i Pažani ostali su složni, jedinstveni i čvrsti u odluci o preseljenju. Stanovništvo se preselilo, bez obzira što su svećenici ostali u Starom gradu. Zadarska nadbiskupija je, suočena s takvom odlučnošću Paškinja i Pažana, ipak, ali nakon što se stanovništvo preselilo, dozvolila dolazak svećenika u novi grad Pag kako bi se mogle održavati liturgije.
Međutim, benediktinkama preseljenje nije bilo dozvoljeno i u Starom gradu su ostale još devet godina, stalno se boreći se za svoje pravo na preseljenje u novi grad Pag. U tome su uspjele i u novi grad Pag preselile su se 1483. godine, a tada su dovršeni crkva posvećena Marijinom Navještenju i samostan posvećen svetoj Margariti, kao uspomena na samostan i crkvu u Starom gradu.
Preseljenje i useljavanje u kuće u novom gradu Pagu
Dana 28. rujna 1474. godine Paškinje i Pažani su se ujutro oprostili od svojih kuća i svojeg grada i u svečanom ophodu došli su iz starog u svoj novi grad Pag. Predvodio ih je conte Frane Bembo, paški knez. Njegova dužnost bila je voditi stanovnike Paga do novog grada i u novom gradu i službeno ustanoviti stalno boravište.
Paškinje i Pažani prešli su put od Starog grada preko Lokunje i Prosike, prošli su most i okupili su se na središnjem trgu, pred Zbornom crkvom Marijina Uznesenja koja tada još nije bila posvećena. Sa središnjeg trga svaka obitelj pošla je do svoje nove kuće i uselila se. Već prije bio je napravljen raspored svake pojedine obitelji po paškim kvartirima, četvrtima.
U četvrti sv. Ante Opata bilo je 74 obitelji, u četvrti sv. Jakova bile su 63 obitelji, u četvrti sv. Marije bilo je 86 obitelji i u četvrti sv. Jurja bilo je 68 obitelji. U gradu Pagu je 28. rujna 1474. godine naseljena 391 kuća, a u svakoj kući bila je jedna uža obitelj.
Knez, conte Frane Bembo je, u spomen na dan preseljenja, u crkveno zvono dao ugravirati natpis:
„Frane Bembo, prepravedni poglavar i prvi presretni stanovnik ovog, premjesti me iz Starog grada u novi i uzvisi dana 28. rujna 1474. godine.”
Pažani su svoj novi grad izgradili u samo trideset godina
Izgradnja novog grada Paga počela je 18. svibnja 1443. godine. Grad Pag je u to vrijeme već bio dio Republike Venecije i Zadar je prestao s napadima na Pag, bojeći se sukoba s Venecijom, koja je u to vrijeme bila jedna od najvećih trgovačkih, gospodarskih i vojnih sila u Europi. No, opasnost od mogućeg napada Zadra na Pag i dalje je postojala. Već iduće, 1444. godine, Senat Republike Venecije je donio odluku o izdvajanju 300 dukata godišnje za izgradnju zidina kako bi se grad zaštitilo od napada Zadrana. U samo trideset godina Pažani su izgradili većinu obiteljskih, gospodarskih i javnih zgrada, crkve, zidine i kule, uredili su ulice, trgove i obalu i 1474. godine sve je bilo spremno za preseljenje. Preseljenje bilo veliki povijesni događaj, ali i velik događaj za svakog stanovnika Paga.
Preseljenje je moralo biti velik događaj za svakog pojedinca, za svaku Paškinju i za svakog Pažanina, jer su otišli iz svojih domova, svojih kuća u kojima su bili rođeni i u kojima su odrasli. Vjerojatno je, uz radost zbog preseljenja u novi, sigurniji grad, bilo i tuge zbog napuštanja starog grada.
Pokoljenje Paškinja i Pažana koje je izgradilo novi grad i u njega se preselilo pokazalo je i dokazalo čvrstinu duha, odlučnosti, vjere i nade u novi i sigurniji život u novom gradu Pagu.
Naseljavanje novog prada Paga po kvartirima (četvrtima)
Marko Lauro Ruić u svojim djelima objavio je popis predstavnika obitelji i pojedinaca iz današnjeg Starog grada koji su 1443. gidine dobili zemljišnu česticu za izgradnju kuće u novom gradu Pagu, a na dan preseljenja, 28. rujna 1474. godine, ponegdje se navode nasljednici onih koji su 1443. godine dobili zemljišnu česticu za izgradnju kuće u novom gradu Pagu. Ruić je objavio popis naseljavanja kuća prema kvartirima, odnosno četvrtima novog grada Paga.
Četvrt sv. Jakova
Crnko Radenić, Bilina Bilinić, Juraj Cerenković, Juraj Kuzmić, Dujam Stipičić, Mate Bilinić, Ante Ćupaveić, Valentin Pelicer, Stjepan Blasić, Ante Palčić, Lovre Palčić, Rastinja Garbin, Nikola Radošević, Disinja Garbin, Paladin Radenov, Dragonja Frisković, Juraj Cassio, Zorol Nadišić, Ivan Sprehnić, Nikola Palčić, Milica Mizerova, Natko Laščić, Ivan Mirkov, Juraj Laščić, Bogdan de Luca, Ivan Palćić, Nikola Pervošević, Disinja Pervošević, Disman Disičević, Dominik Zakarijić, Mirsa Iglenić, Jadrol Radogostić, Župan Stizić, Juraj Pelicer, Ratko Ratković, Dujam Radošev, Krezol Grubonić, Dominik Grubonić, Ante Karleta, Rada Karleta, Moljan Moljanić, Divac Popović, Cvitko Zudijo, Mavro Večić, Bisan Sinović, Stana ud. Tomice Frane iz Like, Ivan Dragošević, Ivan Slovinja, Leon Cerenković, Butko Dojmović, Balbo Tutnić, Petar Pelicer, Petar Martinić, Greško Belić, Draž Mandina, Petar Sisbatić, Nikola Moljanić, Greško Damjanić, Petar Zilotić, Malić Morlako, Dobrica Lomprina, Mirko Bisanić.
Četvrt sv. Ante Opata
Bratko Kačac, Dominik Kačac, Mate Zdrislo, Ante Colalto, Ivan Bratković, Luka Ruić, Petar Mulić, Dominik Perkiverić, Blaž Bratković, Krinja Krinjić, Nikola Sajin, Petar Grando, Ivan Cernotić, Ivan Ruić, Ciprijan Ruić, Petar Pobračić, Petar Barbier, Urban Pelicer, Budonja Dragošević, Benko Sartur, Blaž Dišković, Blaž Strijanić, Juraj Skafšić, Juraj Bersanić, Rujo Damjanić, Pribinja Pribinić, Krste Merkatić, Zore Sprehnić, Martin Suhotić, Petar Kukovezić, Ivan Kukovezić, Prodan Kaučić, Dobrica Dragonjina, Rada, udova Cije, Juraj Dašković, Grubo Mehavina, Radica Grando, Ivan Klapćić, Dominik Zupa, Ratko Ravanić, Pavao Dobrenić, Dominik Cuhar, Martin Paladinić, Juraj Ratković, Disinja Mišolić, Margit Margitić, Toma Radojević, Juraj Jadrijević, Roza ud. Kuzme, Kuzma Zonfo, Marija ud. Mate Norčića, Cecilija Dobronić, Petar Zorić, Ciprijan Mulić, Belota Mulić, Rujo Ruić, Dragoš Dragšinić, Stjepan Upadavić, Ratko Saditić, Roza Babičić, Dominik Bratelinić, Zlobac Kusić, Mate Ziletić, Lovre Bratković, Dragoš Sirlić, Dragiša Milutinić, Blaž Petrović, Petar Blažević, Ivan iz Novalje, Luka Permancil, Martin Hertić, Radoš Rudina, Martin Banić, Dobronja Dobronić.
Četvrt sv. Marije
Dminka Knezić, Radovan Bravaro, Luka Favro, Šimun Sartur, Marin Brajsnić, Luka Antončić, Desa Matijin, Urban Pelicer, Radoš Rudina, Nikola Antončić, Marko Lujić, Stjepan Merkatić, Disača Antončić, Dominik Mosulić, Grubonja Grubonić, Lucija Radetić, Pavao Cvitković, Dominik Vlasić, Rigo Tomasov, Dobrica Vukašić, Jele ud. Mrmonje, Kuzma Picolo, Juraj Osirović, Ratko Belić, Disman Čistavčić, Mate Bapčić, Jakov Salić, Dominik Surjano, Ana Kotkova, Radoslava Fornera, Jure Dujmov, Grgo Sartur Lukin iz Milana, Petar Osirović, Jure Balestra, Ivan Cernotić, Desa Marojev, Jakov Pesaro, Blaž Divanušević, Juraj Krekić, Ivan Belutić, Stjepan Pribinić, Stjepan Farakan, Ante Dermanić, Dminka Cernotić, Tihava Citović, Ivan Žutinić, Vid Lazarov, Stana ud. Luke, Eufemija Karinova, Marija Sivceva, Marija Greko, Vukoš Nadišić, Luka Mundić, Miladin Morlako, Dragonja Bapić, Pave Picolo, baštinici Komparovi, Dujam Komparov Dragonja Stronić, Juraj Kondričelić, Ivan Tomašić, Ivan Babić, Dragoslava Kondricelić, Mate od Prikobrda, Martin Gacarić, Dragonja Družičić, Marija Smolina, Mandica Bratković, Jakov Nigro, Margarita Mekanjić, Benko Tomašić, Martin Lugić, Selna ud. Rastinje, Blaž Stitković, Petar Pelicar, Ilija Sadihtić, Marija Sajnić, Viljan Bibalić, Ratko Sprehnić, Dobrica ud. Disenova, Vukoš Grubonić, Marija Dupić, Huica Surjanić, Radoš Osirović, Grgo Brezica.
Četvrt sv. Jurja (kasnije Svih Svetih):
Pop Blaž, ninski arcipret Krešić, Stana Krezolina, Mirko Sajnić, Martin Trohanić, Blaž Tomašić, Ilija Orbo, Vid Zompić, Petar Oral, Cvita ud. Cvitanova, Ratko Pavlović, Dragoš od Prikobrda, Vid Vidović, Ursula Veronika ud. Ive Milkova, Draga, mati Petra Orala, Petar Perimoda, Kruško Zompčić, Vid, sin Fornare, Kurina Kurinić, Mate Buić, Dominik Gradnić, Gradna Jezerović, Pavao Glusač, Ivan Barbier, Martin Metković, Valentin Mikolić, Krezol Musatić, Stana Cernotić, Vidol Kabović, Lovre Milgostić, Dobrica Slovinja, Jakov Cvitkovic, Katarina Družice, Stana ud. Blaža, Ante Rozolin, Kvirin Malano, Mate Tomašić, Vid Milutinić, Marija Krezolova, Rada ud. Karinova, Ante Dermanić, Desa Litica, Damjan Uljaković, Stjepan Mirkov Saditić, Ratko Mirkov Saditić, Jakov Sprehnić, Ratko Tolković, Stoja Tolković, Ivan Pelicer, Mate Milanić, Stjepan Pupković, Juraj Dopić, Marija Frikoševa, Marko Pogorsa, Marko Soldato, Vukos Morlako, Luka Ljubetić, Nikola Jurković, Filip Utković, Vitko iz Povljane, Mate Milikanić, Radojko Svaziž, Damjan Divolić, Ivan od meštra Petra, Belka ud. Šime Kovača (Favro), Stana ud. Ostoje, Priba Brenosina, Juraj Karatelić, Pavao Ratković, Rada Lazarova, Pavao Buskulić, Martin Latna, Petar Karaca, Juraj Oralić, Radoš Ljubetić, Radovan iz Povljane, Mate Radovanić, Matijaš Kušević, Mate Milonić, Ivan Karatelić, Ivan Smolina Ratkovic, Donat Milutinić, Jakov Kanjošić, Ivan Milković, Cvitko Kalafat, Maria de Pasole, Frane Kvartarolo, Cvita ud. Jagode, Mavro Kalafat, Pavao Marinar, Fabijan od Prikobrda (de Oltramonte), Mirko Knežić, Mate Zago, Katarina Pecarica, Marija ud. Vojina Moljanića, Stoja ud. Milošićeva, Ratko Kalafat, Bartul Belotin, Marko Kativo, Marica Brajković, Grgur Nikolin Rusić, Nikola Stipanić, Martin Dežanić, Ivan iz Dinjiške, Vladislav iz Vira, Lucija sestra Dragonje Družičića, Andrija Milovanić, Ivan Oglodan, Nikola Rusić, Jure Fornar, Mara Kabović Vukašin, Beloslava Fornara (Pecarica), Juraj Skalbinović, Dobrica Lovčinka, Petar Dušić, Petar Boško, Grgo Knežić, Jakov brat Franule, Šimun Protković, Ivan Maranić, Stjepan Spiran, Jakov Kuzmin, Ilija Disimerović, Petar Zorković, Juraj Zorković, Ante iz Vlašića, Ivan Disimerović, Franula Murer (Zidar), Disinja Disinjić, Radoš Saditić, Dobrica ud. Cikarelova, Katarina ud. Derdonova, Priben Zbodić, Petar iz Oprtlja, Grgo Ernjakovic, Stepan Ernjaković, Mate Ošljar, Cvitan Čupaveić, Grizan Pastor, Draga ud. Perka, Juraj Radošević, Andrija Skočinić, Dus Levačić, Grgur Ciprinčić, Martin Zagorac, Martin Vidović Bokončić, Ivan Miršić, Martin Maškalic, Matijas Marija Dapković, Ivan Kilavčić Jurjev, Dominik Poljanić, Margarita ud. Ratičeva, Ivan Nikole Radoševa, Nikola Vukašinov, Raden Trokanić, Marija Drakonjica, Damjan Jakovljev Prvinac od Prekobrda (da Oltramonte), Petar Karavanić, Mirko Pobračić, Marija ud. Radoševa, Ante Misulić, Priba Mavrova, Dominik Metilić.
Pag je jedan od samo nekoliko gradova u Europi za kojeg se zna datum početka izgradnje. Uz to, grad Pag je jedini grad u Europi i jedan od nekoliko u svijetu u kojem se dogodilo organizirano preseljenje stanovništva. Odlučnost i zajedništvo stanovnika grada Paga bili su presudni za izgradnju novog grada, za preseljenje u novi grad i za stvaranje sigurnosnih i gospodarskih temelja za opstanak grada Paga u budućnosti.
