Na Dan zaštite prirode u RH i Međunarodni dan bioraznolikosti udruge poručuju da zaštita bioraznolikosti znači očuvanje života na Zemlji te da je stanje u Hrvatskoj relativno dobro u odnosu na mnoge europske zemlje ali su dugoročni trendovi uglavnom negativni.
“Neki od pritisaka na bioraznolikost uključuju gubitak staništa
uslijed urbanizacije i nekontroliranog širenja turističke
infrastrukture, prvenstveno u obalnom dijelu Hrvatske te
pretjeranu sječu šuma i neodržive poljoprivredne prakse,
poglavito zbog upotrebe pesticida”, rekao je Hini Hrvoje
Radovanović iz Zelene akcije.
Također, energetski i drugi infrastrukturni projekti planirani u
zaštićenim i/ili prirodno vrijednim područjima, poput
zaustavljene hidroelektrane na vrelu Une ili još uvijek aktualnih
planova za izgradnju hidroelektrane Kosinj. Tu je i pretjerani
izlov i/ili krivolov nekih vrsta, a sve veći problem
predstavljaju i klimatske promjene te invazivne strane vrste,
upozorio je Radovanović.
U Zelenoj akciji kažu da veliku šansu za preokretanje negativnih
trendova u Hrvatskoj i drugim članicama EU-a predstavlja lani
usvojena Uredba o obnovi prirode koja postavlja dosta ambiciozne
i za zemlje članice obavezujuće ciljeve na ovom području, ali na
kraju će sve ovisiti o kvaliteti implementacije.
U Greenpeaceu Hrvatska kažu da zaštita bioraznolikosti znači
očuvanje života na Zemlji. Oceani i šume, pluća našeg planeta,
naši su najjači saveznici protiv klimatske krize. Svako posječeno
stablo i svaki dan bez zaštite morskih ekosustava prijetnja su
budućim generacijama, rekla je Hini Marija Tomac, voditeljica
komunikacija za Greenpeace.
Hrvatska, kaže, ima jedinstvenu priliku da žurno ratificira
Sporazum o svjetskim morima, jedan od najznačajnijih
multilateralnih sporazuma o okolišu još od Pariškoga sporazuma,
jer ako ne stupi na snagu do lipnja 2025., bit će teško ostvariti
ciljeve zacrtane Globalnim okvirom za bioraznolikost iz Kunminga
i Montreala.
Populacije divljih vrsta u prosjeku manje za 73 posto od 1970.
Iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF-a upozoravaju na
dramatičan pad bioraznolikosti u svijetu, jer su prema
posljednjem Izvještaju o stanju planeta, populacije divljih vrsta
u prosjeku manje za 73 posto od 1970., a posebno se ističu
populacije slatkovodnih vrsta koje su smanjene za 85 posto. Do
toga nas je, kažu dovelo zagađenje, klimatski pritisci, direktno
iskorištavanje resursa, ubrzani tehnološki i industrijski razvoj,
kao i nebriga općenito.
“Ono što je potrebno nama, potrebno je i svim drugim živim
bićima, a to je da imamo prave uvjete za život – zdravu hranu,
čist zrak, čistu vodu i što manje izvanrednih elementarnih
nepogoda”, poručuju.
Navode da su Hrvatska i Slovenija, stavile pod zaštitu 38 posto,
odnosno 40 posto svog teritorija, dok BiH, zaostaje s tek 3,5
posto, te poručuju kako su učinkovitost upravljanja zaštićenim
područjima i potreba za prekograničnom suradnjom i dalje ključni
izazovi za očuvanje biološke raznolikosti regije.
Programska direktorica WWF-Adrije Dunja Mazzocco Drvar kaže da
žele ostvariti mjerljivu zaštitu, oporavak i zajedničko,
upravljanje ključnim vrstama i staništima u regiji, uz
istovremeno osiguranje da od oporavka prirode prosperiraju i
ljudi. “Do 2030. želimo imati 30 posto kopnenog područja pod
učinkovitom zaštitom, uspostavit ćemo slobodan tok 250 kilometara
rijeka i učiniti Jadran otpornim ekosustavom koji će hraniti
najmanje 1,5 milijun ljudi”, poručila je.
Ističe kako je delta Neretve međunarodno prepoznata po svojoj
ornitofauni, s više od 310 zabilježenih vrsta ptica. A UNESCO-ov
prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, takozvana
Europska Amazona koju čini 700 kilometara dugačak zeleni pojas
koji povezuje više od 800.000 hektara iznimno vrijednih prirodnih
i kulturnih krajolika, dom je najveće populacije gnijezdećih
parova orla štekavca u Europi i stanište ugroženih vrsta kao što
su mala čigra, crna roda, dabar, vidra i jesetre te je važno
odmorište za više od 250.000 migratornih vodenih ptica svake
godine.