Američko-britanski tim astronoma u četvrtak je objavio da su otkrili obećavajuće "nagovještaje" mogućeg života na planetu izvan našeg Sunčevog sustava, egzoplanetu K2-18b, no brojni drugi znastvenici su ostali skeptični prema njihovoj teoriji, javljaju agencije.
Znanstvenici sa sveučilišta Cambridge su pomoću Svemirskog
teleskopa James Webb (JWST) otkrili kemijske elemente povezane s
nastankom života na Zemlji i to je, kako tvrde, “za sada
najsnažniji dokaz” mogućeg izvanzemaljskog života. Priznaju,
međutim, da su nužna dodatna istraživanja za potvrdu te
pretpostavke.
U znanstvenoj zajednici se vode žustre rasprave o tome bi li
planet K2-18b, udaljen 124 svjetlosne godine u sazviježđu Lava,
mogao biti oceanski svijet, povoljan da bude domaćin životu na
mikrobnoj razini.
Zvijezda najbliža našem Suncu udaljena je nešto više četiri
svjetlosne godine, naša galaksija ima promjer od oko 100.000
svjetlosnih godina. Koristeći današnju tehnologiju, čovječanstvu
bi trebalo oko 188.000 godina da stigne do K2-18b.
Znanstvenici su utvrdili prisutnost dvaju kemijskih spojeva u
atmosferi K2-18b koji se na Zemlji proizvode isključivo biološkim
putem, prvenstveno putem mikroskopskih morskih algi, tzv.
fitoplanktona.
Radi se o dimetil sulfidu (DMS) i dimetil disulfidu, kemikalijama
koje se smatraju potencijalnim pokazateljima mogućeg
izvanzemaljskog života.
Planet masivniji i veći od Zemlje
K2-18b je egzoplanet koji je više od osam puta masivniji od
Zemlje i 2,5 puta veći, a nalazi se u tzv. nastanjivoj, tzv.
“zlatnoj zoni” svoje zvijezde, što znači da temperatura na njemu
nije ni prevelika ni premala za postojanje tekuće vode, ključnog
sastojka za život kakav poznajemo.
Teleskopi analiziraju te udaljene egzoplanete kada prolaze ispred
svoje zvijezde, što omogućuje astronomima da analiziraju kako
molekule blokiraju svjetlo koje se širi kroz njihovu atmosferu.
Iako su rezultati još uvijek ispod stroge statističke granice
potvrde, signifikantnosti od 5σ (pet sigma), koncentracija
dimetil sulfida na K2-18b je tisuću puta veća nego na Zemlji, što
snažno upućuje na biološki izvor. Čarobnih 5σ je dogovoreni prag
koji valja postići za tvrdnju o znanstvenom otkriću.
Potvrda ovih nalaza zahtijeva dodatna promatranja, ističu
znanstvenici.
Oceanski svjetovi s vodikovom atmosferom
K2-18b se smatra kandidatom za tzv. “hycean” planete – oceanske
svjetove s vodikovom atmosferom, gdje bi život mogao postojati u
obliku mikroskopskih organizama sličnih onima na Zemlji prije
više milijardi godina. To su hipotetski tipovi egzoplaneta s
tekućom oceanskom vodom ispod vodikom bogate atmosfere. Termin je
nastao spajanjem riječi “hydrogen” i “ocean”.
Međutim, neki znanstvenici izražavaju skepsu, tvrdeći da bi
planet mogao biti pretopao za život te da su spomenute kemikalije
mogle nastati na način koji nema nikakve veze sa životom. Oni
smatraju da su nama poznati takvi planeti preblizu svojim
zvijezdama da bi mogli zadržati tekuću vodu, uključujući i
K2-18b, koji orbitira oko svoje zvijezde svaka 33 dana.
Ako planet uistinu ima vodu, bila bi “pakleno vruća” i
nenastanjiva, rekao je Raymond Pierrehumbert, planetarni fizičar
s Oxforda koji je proveo zasebno istraživanje K2-18b. On smatra
da je vjerojatnije da taj egzoplanet obiluje oceanima lave.
Na oprez poziva i Sara Seager, profesorica planetarnih znanosti s
MIT-a, koja podsjeća da su ranije tvrdnje o isparavanju vode na
K2-18b bile krive te da se ispostavilo da se radi o drugom plinu.
Po njezinom mišljenju, unutar našeg Sunčevog sustava, Mars,
Venera i Saturnov mjesec Enkelad “imaju više šansi da ugoste
život”.
Jesmo li sami u svemiru?
Unatoč iskazanoj skepsi, ovo otkriće predstavlja najbliži do sada
zabilježeni trag mogućeg izvanzemaljskog života i otvara vrata za
buduća istraživanja koja bi mogla odgovoriti na temeljno pitanje
– jesmo li sami u svemiru.
“Ovo što sada uočavamo su nagovještaji moguće biološke aktivnosti
izvan Sunčevog sustava. Iskreno, mislim da je ovo najbliže što
smo došli svojstvu koje možemo pripisati životu”, rekao je
astrofizičar Nikku Madhusudhan, glavni autor članka u časopisu
The Astrophysical Journal Letters.
Ovo otkriće dolazi u vrijeme kada znanstvenici sve više vjeruju
da u Mliječnoj stazi može postojati nekoliko desetaka tehnološki
naprednih civilizacija, no zbog ogromnih udaljenosti i
ograničenja brzine svjetlosti, komunikacija s njima još uvijek
nije moguća.
Godine 2023., JWST je u atmosferi K2-18b otkrio metan i ugljični
dioksid te slabašne signale kemikalije DMS, zbog čega su se
astronomi prije godinu dan ponovo okrenuli prema tom egzoplanetu.
Postojanje jednostavnog života
No, čak i ako se ti rezultati potvrde i dalje je neizvjesno
postoji li na K2-18b život. Naime, prošle su godine znanstvenici
otkrili tragove DMS-a na jednom kometu, što nameće zaključak da
može nastati i na neorganski način.
Opažanja su dosegla razinu statističke važnosti od “tri sigme”,
što znači da postoji 0,3 posto vjerojatnosti da su slučajno
nastala. Da bi dosegli razinu znanstvenog otkrića, opažanja
moraju prijeći prag od pet sigmi, što znači da je šansa da su
rezultat čistog slučaja ispod vjerojatnosti od 0,00006 posto.
Prof. Madhusudhan se nada da će u iduće dvije godine imati
dovoljno podataka da konačno potvrdi prisutnost bio-potpisa oko
K2-18b.
Ako se potvrdi postojanje jednostavnog života, to neće značiti da
negdje postoje i napredna bića. “Od jednostavnog do složenog
života je ogroman korak, a odatle do inteligencije još veći,”
rekao je Madhusudhan.