Povijesno nije moguće utvrditi koje je godine tijelo sv. Krševana iz Grada, pokraj Akvileje, preneseno u Zadar. Po predaji to se dogodilo 649. godine.
Krševan (lat. Chrysogonus, grč. Khrysógonos) je podnio mučeništvo
u 4. st. u Akvileji. Bio je rimski vitez plemićkoga podrijetla
koji je odbio visoki carski položaj ne htijući se odreći
kršćanske vjere. Relikvije su mu prenesene u Zadar gdje mu je
podignuta crkva i gdje se slavi kao jedan od zaštitnika grada.
Krševan je bio stavljen na veliku, životnu kušnju. Bio je
nagovaran da se odrekne vjere, a za uzvrat ponuđen mu je visoki,
upravni položaj: prefektura i konzulat Rimske provincije. Krševan
je odbio karijeru, samo da ne zaniječe sebe i ne pogazi svoju
vjeru. Najvjerojatnije na današnji dan, 24. studenoga, Krševan je
zbog vjere bio smaknut. Odrubljena mu je glava. Tijelo su mu
zatim bacili u more. Svećeniku Zoilu se kasnije u snu prikazao
sv. Krševan te je imao viziju gdje se nalazi njegovo tijelo.
Povijesno nije moguće utvrditi koje je godine tijelo sv. Krševana
iz Grada, pokraj Akvileje, preneseno u Zadar. Po predaji to se
dogodilo 649. godine.
Prema legendama bio je vjeroučitelj sv. Stošije. Dok je ona bila
u zatvoru on ju je bodrio svojim pismima.
“Evo pravoga mučenika, koji je za Kristovo ime krv svoju prolio;
nije se bojao prijetnja sudačkih, i tako je ušao u kraljevstvo
nebesko.” Tako ulaznom pjesmom Zadrani slave danas blagdan sv.
Krševana, latinski Krisogona, zaštitnika svoga grada. Koliko je
taj svetac bio štovan i u općoj Crkvi, najbolji je dokaz da je
njegovo ime ušlo u Rimski kanon mise.
