U subotu 31. sastanak pedijatara Dalmacije u hotelu Ilirija u Biogradu na Moru

U subotu, 9.studenog 2024. godine održat će 31. sastanak pedijatara Dalmacije u organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog pedijatrijskog društva i Odjela za pedijatriju Opće bolnice Zadar.

Sastanak će se održati u Hotelu Ilirija u Biogradu na Moru s
početkom u 10.00h. Ove godine očekujemo 70-ak sudionika kojima će
biti predstavljene razne teme iz područja pedijatrije. Sastanak
se održava pod pokroviteljstvom Zadarske županije i grada
Biograd na Moru.

Radujemo se nastavku lijepe tradicije održavanja sastanaka
pedijatara Dalmacije. Ovo je 31. put da se sastajemo, sada u
hrvatskom kraljevskom gradu Biogradu na Moru.

Biograd na Moru, kroz povijest poznat kao Belgrad, Alba Maris,
Zara Vechia, Alba Civitas, sagrađen je na ruševinama starog
rimskog naselja Blandona. Prvi put ga spominje 950. Constantine
Porphyrogenitus kao grad kojeg su osnovali hrvatski kraljevi. Od
tada je Biograd na Moru postao važan u politici, gospodarstvu i
kulturi te se često spominje u povijesnim dokumentima.

U 11. st. bio je glavni grad hrvatskih kraljeva i biskupa. Oko
1059. bio je sjedište biskupije, a iste godine utemeljen je
Benediktinski samostan sv. Ivan i samostan sv. Toma. Koloman od
Mađarske okrunjen je za hrvatskog kralja 1102. u Biogradu na
Moru, što je označilo pripajanje Hrvatske mađarskom kraljevstvu.
Kada su 1202. grad Zara (danas Zadar) opsjedali križari iz 4.
križarskog pohoda, većina građana sklonila se u Biograd i tako je
postao znan kao Zara vecchia (Stara Zara). Naposljetku su 1125.
grad uništili Mlečani.

Tijekom 13. i 14. st. Biograd na Moru bio je pod vlasti Cetinskih
kneževa, Templara iz Vrana i kneževa Šubić iz Bribira. 1409. grad
je pripojen Mletačkoj Republici sve do njene propasti 1797.
Tijekom mletačko-turskih ratova Biograd je pretrpio veliku štetu.
Uništen je i spaljen 1521. i 1646.

U 16. i 17. st., osnovana je hrvatska milicija u Biogradu koja je
uvelike sudjelovala u ratu protiv Turaka. Srž starog grada nalazi
se na malom poluotoku. Sve do kraja 19. st., Biograd je bio
okružen zidinama s kružnim tornjevima. Ostaci katedrale kao i
samostanske crkve sv. Ivan su istraženi i sačuvani. Od crkve sv.
Tome sačuvani su samo fragmenti.

Poslije pada Mletačke Republike 1797., Biograd je pao pod vlast
Austrije sve do 1806., a onda pod Francusku sve do 1814. Od tada
sve do 1918.god. bio je pod upravom Habsburške monarhije.

Događaji između dva svjetska rata također su imali utjecaj na
Biograd. U ne tako davnoj prošlosti srpske snage nanijele su
znatnu štetu bombardiranjem u periodu 1991-1993. tijekom
hrvatskog Domovinskog rata. Danas je Biograd na Moru kulturno,
gospodarsko i poznato turističko središte s velikim razvojnim
potencijalom.

Opća bolnica Zadar osnovana je 1887. godine kao Pokrajinska
bolnica. O bolničkoj djelatnosti u Zadru postoje podaci već iz
XVI. stoljeća kada se spominje vojna bolnica (1515. godine). Prva
civilna bolnica javlja se 1804. godine, kada austrijski komesar
za Dalmaciju pretvara vojnu bolnicu u civilnu.

U vrijeme francuske vladavine 1806. otvara se Zadru
Medicinsko-kirurška škola. Iako djeluje kratko vrijeme (ukinuta
je 1811. godine) potpuno odgovara medicinskom fakultetu. Tu su se
dodijelile prve diplome na ovim prostorima liječniku Juliju
Piniju iz Skradina i ljekarnicima Mihovilu Brčiću i Gaetanu
Brizziju.

Bolnica u tom razdoblju služi za praktičnu obuku studenata
Medicinsko-kirurške škole. U toj školi izdana je kod nas 1811. i
prva liječnička i ljekarnička diploma. U Zadru je 1847. izvršena
i prva narkoza eterom (eter-narkoza) u našoj zemlji, samo
nekoliko mjeseci nakon prve narkoze izvedene u Bostonu.

U Zadru je također osnovano i prvo liječničko društvo Dalmacije
(1868) i prvo društvo Crvenog križa (1878). Nova Pokrajinska
bolnica otvorena je 27. lipnja 1887. godine. Sagrađena je prema
odluci Dalmatinskog sabora od 15. lipnja 1880., a na trošak
Zemaljskog odbora. Gradnja bolničkih zgrada po projektu
zagrebačkog arhitekta Krune Vajdmana započela je 1885., a
dovršena je koncem 1886. na zemljištu koje je bilo u vlasništvu
zadarske nadbiskupije.

Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske monarhije
Zadar sa susjednim selima pripao je Italiji i 1923.Talijani
preuzimaju bolnicu, ali se u njoj i dalje nastavilo liječiti
stanovništvo zadarske okolice koje je živjelo u drugoj državi. Ta
je činjenica administraciji obiju država predstavljala problem i
trošak i nastojalo se to što više ograničiti.

Padom Italije u rujnu 1943. i zbog bombardiranja Zadar je gotovo
opustio, a grad napuštaju i zdravstveni djelatnici pa se
zatvaraju i zdravstvene ustanove. Veći je dio inventara iz
oštećene bolnice odnesen u Trst. U crkvenoj kući u Bokanjcu
Njemci su otvorili stacionar koji je funkcionirao sve do
otvaranja Opće bolnice u Zadru 1. siječnja 1945.

Nakon rata uspostavljaju se i ambulante, te se radi na uređenju
ponovno otvorene bolnice. Godine 1948. formirana je
gradsko-kotarska poliklinika, a od 1952-1962 godine ranija
Pokrajinska bolnica naziva se Opća bolnica.Od 1. siječnja 1963.
godine Opća bolnica zajedno s Domom narodnog zdravlja i
zdravstvenim stanicama u Silbi, Preku, Božavi i Ninu čine
Medicinski centar Zadar.

U razdoblju Domovinskog rata 1991–1995 bolnica je zbrinjavala
veliki broj ranjenih vojnika i civila, a njezini objekti bili su
meta srpskog topništva.Medicinski centar Zadar prestaje postojati
1994. godine i dijeli se na Dom zdravlja Zadar i Opću bolnicu
Zadar.

PROGRAM

09,30-10,00Registracija

10,00 POZDRAVNA RIJEČ

10,15 – 11,15Moderatori: dr.sc. Tanja
Kovačević, dr.med.
Tomislav ledenko, dr.med.

“Palijativna skrb u djece”doc.prim.dr.sc.
Branka Polić, dr.med.
“Sindrom encefalopatije s
električnim epileptičkim statusom u spavanju
(ESES)- uzrok ili posljedica razvojnih teškoća?
” doc. dr. sc. prim. Sanja Delin, dr. med.
“Scabies u dojenčeta u dobi od 3 mjeseca”
Marta Mikecin, dr.med., Jasmina Friganović Huljev, dr.
med.
” Dodaci prehrani u dojenačkoj dobi “
prof.dr.sc. Joško Markić, dr.med.

11,15 – 12,35 Stanka za kavu

12,35 – 13,35 Moderatori:
doc.prim.dr.sc. Branka Polić, dr. med.,
Neven Milić, dr. med.

“Liječenje komplicirane pneumonije imunoglobulinima” –
prikaz slučaja, Jasmina Friganović Huljev, dr. med.
”Plazmafereza u djece – iskustva Zavoda za intenzivnu
pedijatriju KBC-a Split”dr.sc. Tanja Kovačević,
dr.med.
“Uzroci hospitalizacije novorođenčadi nakon otpusta iz
rodilišta OB Zadar” Lukša Pranjić dr. med, Mej
Bencarić Brzić dr. med, Vinko Živković dr. med, doc.prim.sc.
Darjan Kardum, dr. med
L. fermentum CECT5716 – probiotik iz humanog
mlijeka, Višnja Jurić, dipl.ing.

13.35 – 13.45 Stanka

13,45 – 14,30 Moderatori: doc.prim.sc.
Darjan Kardum, dr.med.,
Tereza Tičić, dr.med.

“Poremećaji mišićnog tonusa u dojenačkoj
dobi” Ivana Kolić, dr. med.
“Reactive infectious mucocutaneous eruption (RIME)
potaknut infekcijom Mycoplasmom Pneumoniae” – prikaz slučaja
: Demo Martin dr. med, Dragoja Gligora Sanela dr. med.
, Friganović Huljev Jasmina dr. med., Kolega Mrkić Lucija dr.
med., Šmit Bakotić Bernarda dr. med
“Terapijske mogućnosti u liječenju nedostatka hormona
rasta ” Neven Milić, dr. med.