Očekivano trajanje radnog vijeka u Europskoj uniji u 2023. godini iznosilo je prosječno 36,9 godina.
Iako se u posljednjem desetljeću trajanje radnog vijeka u većini
zemalja povećalo, velike su razlike između država, a Hrvatska se
nalazi među onima gdje se radi kraće. Dulji radni vijek ključan
je za stabilnost mirovinskog sustava i visinu budućih mirovina.
Hrvatski umirovljenici u prosjeku imaju svega 31 godinu staža.
Prema podacima Eurostata, osoba koja danas ima 15 godina u
prosjeku može očekivati da će kroz život provesti 36,9 godina na
tržištu rada – bilo zaposleni ili tražeći posao. Muškarci u
prosjeku rade 39,0 godina, a žene 34,7 godina.
U posljednjih deset godina trajanje radnog vijeka u EU postupno
je raslo – s 34,7 godina u 2013. na 35,9 godina 2019. godine.
Tijekom pandemije 2020. došlo je do blagog pada, ali trend rasta
se nastavio i danas je očekivano trajanje radnog vijeka dulje
nego ikada. Prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika,
umirovljenih prema općim propisima, je samo 31 godinu u
Hrvatskoj, što je također jedan od razloga za niske mirovine. S
druge strane, imamo više od 33.000 umirovljenika koji rade, piše
Mirovina.hr.
Razlika između muškaraca i žena se smanjila: 2013. muškarci su u
prosjeku radili 5,2 godine dulje od žena, dok je ta razlika u
2023. smanjena na 4,3 godine, zahvaljujući povećanju sudjelovanja
žena na tržištu rada. Trajanje radnog vijeka znatno varira među
državama članicama.
Najdulji radni vijek imaju stanovnici Nizozemske (43,7 godina),
Švedske (43,1 godina) i Danske (41,3 godina). Na drugom kraju
ljestvice nalaze se Rumunjska (32,2 godine), Italija (32,9
godina) i Hrvatska (34,0 godine), uz Grčku (34,2 godine) i
Bugarsku (34,5 godina). Hrvatska tako spada među zemlje gdje se
radi kraće od prosjeka, što dugoročno može predstavljati izazov
za održivost mirovinskog sustava.
U gotovo svim zemljama muškarci su i dalje očekivano dulje na
tržištu rada od žena, no razlike variraju. U Litvi i Estoniji
žene čak imaju nešto dulje očekivano trajanje radnog vijeka nego
muškarci. S druge strane, u Italiji je razlika među spolovima
najveća – muškarci rade u prosjeku 8,9 godina dulje od žena, dok
su u Rumunjskoj, Grčkoj i Malti razlike oko sedam godina.
U 10 godina poraslo trajanje radnog vijeka
U Hrvatskoj muškarci očekivano rade 35,4 godine, a žene 32,6
godina, što je ispod europskog prosjeka za oba spola. Muškarci
najdulje rade u Nizozemskoj (45,7 godina), Švedskoj (44,1 godina)
i Danskoj (42,8 godina), dok najkraće trajanje radnog vijeka
bilježe u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj (oko 35,5 godina).
Žene najdulje ostaju na tržištu rada u Švedskoj (41,9 godina),
Nizozemskoj i Estoniji (po 41,5 godina), dok u Italiji i
Rumunjskoj žene rade manje od 30 godina.
Između 2013. i 2023. očekivano trajanje radnog vijeka poraslo je
u svim članicama EU-a, osim u Rumunjskoj, gdje je zabilježen
blagi pad. Najveći rast bilježe Mađarska (6,2 godine), Malta (5,3
godine) i Irska (4,4 godine). U većini zemalja, trajanje radnog
vijeka više je raslo kod žena nego kod muškaraca, što pokazuje
trend većeg uključivanja žena na tržište rada. Posebno se ističe
Malta, gdje su žene produžile radni vijek za čak 8,9 godina.