Među glavnim namirnicama je spirulina jer je jedan kilogram te alge hranjiv kao 1000 kilograma povrća te dokazano štiti od demencije i oštećenja mozga
Čak su i sol i papar u tekućem stanju jer bi prah mogao oštetiti
opremu
Davno je bilo kada je John Glenn, astronaut na svemirskoj
letjelici Friendship 7, pojeo svoj prvi obrok u galaktičkom
prostranstvu. Godina je 1962., a na meniju – umak od jabuke, radi
lakše konzumacije pakiran u tubi poput zubne paste, te tablete od
glukoznog sirupa s vodom.
Premda zadovoljni s razlogom, jer su uspjeli dokazati i pokazati
da se hrana može probaviti i u bestežinskom stanju, sreća u
Američkoj svemirskoj agenciji (NASA) nije dugo trajala.
Manji je problem bio što se radilo o prilično neukusnoj hrani, a
puno veći onaj zdravstveni – astronauti su uslijed takve prehrane
počeli gubiti na težini. Iako će se mnogima činiti da njihov rad
nije naporan jer ionako “samo lebde”, činjenica je da upravo zbog
stresa kojem su izloženi njihov organizam trpi velike posljedice
poput gubitka koštane i mišićne mase, problema sa srcem,
smanjenja imuniteta, pogoršanja vida…
O svemu tome treba voditi računa jer, kako je upozorio i voditelj
NASA-ina Prehrambeno-biokemijskog laboratorija Scott M. Smith,
“prehrana je ključna u svemirskim misijama. Bez odgovarajuće
prehrane za astronaut, misija bi propala.”
Stoga NASA još od 1962. godine radi na stvaranju nutritivno
izbalansiranih obroka koji će pomoći da zdravlje astronauta što
manje strada, dakle, obroka koji će biti zdravi i hranjivi.
Posebnim analizama utvrđivalo se što je to što im najviše treba
jer im je dugotrajni boravak u ekstremnim uvjetima itekako
narušavao zdravlje i to je trebalo svesti na minimum, prije svega
prehranom i njezinim nadomjestcima.
Mjeseci i godine istraživanja doveli su do konkretnih spoznaja o
poželjnoj i najboljoj prehrani za astronaute, o kojoj prije
gotovo 50 godina nisu znali ništa.
Spirulina pacifica – idealni nadomjestak
Danas je sve dovedeno do savršenstva i zna se da je astronautima
potrebna jednaka količinu kalorija kao kada borave na Zemlji, ali
da njihove potrebe za vitaminima i mineralima nisu jednake.
Budući da tijekom boravka u svemiru imaju manje crvenih krvnih
zrnaca, ne odgovara im prehrana bogata željezom, kao ni natrij
jer previše soli može dovesti do gubitka koštane mase, a zbog
nedostatka vitamina D, s obzirom na to da nisu izloženi Sunčevoj
svjetlosti, ionako im nedostaje kalcija. Proučavajući kako sve to
nadoknaditi, u NASA-i su kao idealni nadomjestak prehrani
otkrili, bolje rečeno prepoznali, Spirulinu pacifica.
Plavo-zelena alga, ocijenili su, ono je što astronautima treba
jer je bogata vitaminima, mineralima i drugim hranjivim
sastojcima, pa je, ne bez razloga, nazivaju i nutritivnim
superstarom.
Osim toga, spirulina je odgovarala i drugom, ne manje važnom
izazovu kad je riječ o prehrani u svemiru – nije zauzimala puno
mjesta. Stručnjaci NASA-e zaključili su, naime, da je samo jedan
kilogram spiruline hranjiv kao 1000 kilograma povrća. Spirulina
može biti u tabletama, kapsulama, prahu ili listićima, a bogata
je brojnim vitaminima – vitaminom B12, koji doprinosi normalnoj
funkciji živčanog sustava, stvaranju energije te smanjenju umora
i iscrpljenosti, zatim vitaminom A, koji pomaže očuvanju
imuniteta, vitaminom K, beta-karotenom, magnezijem i željezom.
Istraživanja su pokazala da spirulina ima blagotvorni učinak na
mnoge bolesti, među kojima i na demenciju, odnosno poremećaj
pamćenja.
Spirulina, primjerice, sadrži 26 puta više kalcija od mlijeka.
Posebna je i po kombinaciji vitamina A iz beta-karotena, vitamina
K i B12, željeza te prirodno prisutnih enzima i klorofila.
Na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), na koju je prva posada
stigla 2000. godine i kroz nju je prošlo više od 200 astronauta
iz 15 zemalja svijeta, za prehranu se danas brine cijela vojska
stručnjaka. Što će jesti astronauti NASA-e, odlučuje se u
Johnsons Space Centeru u Houstonu.
Tamošnji su stručnjaci odlučili da astronauti moraju imati tri
glavna obroka dnevno, kojima u organizam moraju unijeti određeni
broj kalorija ovisno o spolu i težini – do 3000. Na svemirskoj
postaji nema hladnjaka pa sva hrana mora biti termostabilna kako
se ne bi pokvarila. Zato većina obroka dolazi polupripremljena –
na Zemlji se isuši ili djelomično termički obradi pa zamrzne, a
dovrši na svemirskoj postaji.
Ima tu svega – od mesa, preko ribe s curryjem, rakova, voća,
povrća, do različitih torti – ali i pravila koja se ne smiju
prekršiti. Prvo, ništa ne smije biti u prahu. Na svemirskom su
brodu, naime, čak i sol i papar u tekućem stanju jer bi svaka
čestica bilo kakvog praha koja ode mogla začepiti odvode ili
oštetiti opremu. Uz sve to, jedna je žena dokazala da se čak i u
svemiru može kuhati. Sandri Magnus na Međunarodnoj svemirskoj
postaji trebalo je više od sat vremena da u svemirskim uvjetima
pripremi komadiće tune s grilla, marinirane u umaku od češnjaka,
limuna i đumbira. Poslužila ga je u vrećici, kao što se poslužuje
sva hrana na svemirskom brodu. Na ISS-u se danas priprema 185
različitih menija za NASA-ine astronaut, a ovog bi Božića na
meniju trebali imati puricu, umak od borovnica, grašak, gljive i
pire od krumpira.
Snažan neuroprotektor
Mikroalga spirulina je plavo-zelena slatkovodna alga stara 3,6
milijardi godina. Ime je dobila prema obliku nalik na spiralu, a
među potrošačima uživa status superhrane zbog brojnih benefita u
sprečavanju bolesti te ublažavanju stanja izazvanih
kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, alergijama, upalama i
demencijom. Neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove ili
demencije vrlo su česte, no za njih ne postoji lijek. Dr. Paula
Bickford sa Sveučilišta South Florida, jedna od najcjenjenijih
istraživačica neuroloških bolesti povezanih sa starenjem, navodi
spirulinu kao snažan neuroprotektivni sastojak, a njezina su
četiri istraživanja pokazala da je kod moždanog udara oštećenje
mozga u pacijenata koji su je konzumirali smanjeno za čak 70
posto. Spirulina je bogata hranjivim tvarima i aminokiselinama te
prirodno sadrži klorofil, vitamine i minerale u tragovima.
Njezini su prirodni sastojci vitamin B12 i jod, poznati po
pozitivnom djelovanju na opće stanje organizma. Naime, vitamin
B12 doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog i imunološkog
sustava, smanjenju umora i iscrpljenosti te normalnom metabolizmu
stvaranjem energije.
