Povjerenica za informiranje Anamarija Musa kazala je u petak u Saboru kako je Hrvatski nogometni savez (HNS) tijelo javne vlasti i dužno postupati po tome zakonu, odgovarajući na upit Mostovca Marka Sladoljeva zbog čega HNS nije dogovorio na pitanje koji političari putuju na Svjetsko nogometno prvenstvo
“HNS kao i još nekoliko drugih sportskih saveza, mislim da
ih ima 30-ak, kao i druga sportska tijela, su tijela javne vlasti
i dužna su postupati po ovome zakonu”, kazala je Musa, dodavši da
su pokušali pokrenuti nekoliko prekršajnih postupaka, ali zbog
procesnih problema to nisu uspjeli.
Kako je pojasnila, nisu sve udruge tijela javne vlasti ali jesu
krovne sportske udruge poput HNS-a koja ima monopol nad
uređivanjem sustava, organiziranje natjecanja, utvrđivanje
statusa i drugo.
“Ja sam inače fan nogometnog saveza i fan Dinama i moje dijete
igra nogomet i nemam ništa protiv nogometnog saveza ali mogu
zamisliti situaciju da HNS objavi listu svih dužnosnika kojima se
plaća put u Rusiju”, odgovorila je Musa zastupniku Ivanu Šukeru
(HDZ) koji tvrdi da nigdje u zakonu o udrugama ne piše da one
imaju javne ovlasti.
“Ne možete tako lakonski reći neke stvari, jer to stvara zabludu
“, reagirao je Šuker.
Podnoseći Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup
informacijama za 2017., koje su podržali svi zastupnički klubovi,
Musa je kazala da su tijela javne vlasti dužna sustavno,
pravovremeno i u potpunosti objavljivati sve zakonom propisane
informacije i dokumente.
Tijela javne vlasti svoje temeljne obaveze, a to su imenovanje
osobe koja će biti zadužena za osiguravanje provedbe zakona u
tijelu odnosno formiranje web stranice kao i podnošenje godišnjeg
izvješća obavljaju na razini od četiri petine odnosno oko 80
posto i smatram da je to relativno dobro, kazala je Musa.
Ističe da je u proteklih nekoliko godina zabilježen trend porasta
objave informacija na internetu, pri čemu je najviša razina
objave informacija u odnosu na zakone, godišnje planove i
programe rada, dok se u najmanjoj mjeri objavljuju popisi
korisnika i iznosa dodijeljenih bespovratnih sredstava, donacija,
sponzorstava i drugih pomoći.
Što se tiče uključivanja javnosti u donošenje propisa, u postupak
donošenja propisa, općih akata i strateških dokumenata također je
zabilježen napredak, rekla je Musa pripisujući to uspostavi
on-line sustava za e-savjetovanje.
Ivana Kirina zanimalo je koliko je u 2017. bilo žalbi građana, na
što je Musa navela da je prošle godine bilo 1172 žalbe u odnosu
na 22 tisuće zahtjeva, te da su te žalbe pokazale da u četiri
petine slučajeva tijela neopravdano odbijaju građanima pristup
informacijama najčešće pozivajući se na zlouporabu prava i na
zaštitu osobnih podataka.
Upozorava i na krivo shvaćanje novog uređenja osobnih podataka
takozvanog GDPR-om da ime ili prezime ili osnovni podaci o javnim
službenicima nisu javne informacije. Navela je kao primjer
odbijanje Ministarstva vanjskih i europskih poslova da objavi
podate o prethodnim službenim poslovima sadašnje glavne tajnice
ministarstva, a što je ranije u raspravi spomenuo Nikola Grmoja
(Most).
Musa smatra da pristup sankcioniranju tijela javne vlasti treba
promijeniti i da on ne može biti uređen onako kako je uređen
trenutno Prekršajnim zakonom. “U 5 godina uspjeli smo od
prekršajnih sudova dobiti samo 6 osuđujućih presuda za eklatantna
kršenja Zakona o pravu na pristup informacijama i to protiv
fizičkih osoba koje odavno više nisu načelnici”, kazala je.
Osvrnuvši se na otvorenost sjednica tijela javne vlasti Sunčana
Glavak pohvalila se da je Vlada RH jedna od rjeđih vlada u Europi
ili među zemljama EU koja ima live prijenose.
Goran Beus Richemberg (Glas i HSU) drži da bi javni sektor s
obzirom na veliki broj zaposlenih u javnom sektoru trebao pružati
visoko kvalitetnu uslugu. ”A mi imamo i situaciju da petina tog
javnog sektora čak nije u stanju ispuniti niti elementarne
uvjete, a to je da odredi osobu koja će biti zadužena da
građanima pruža informacije koje traži”, kazao je
problematizirajući pitanje ogromnog javnog sektora.
Sabina Glasovac (SDP) kazala je da neke jedinice lokalne
samouprave odnosno općine, njih 6, iz godine u godinu
ignoriraju obavezu o dostavi izvješća o provedbi Zakona o pravu
na pristup informacijama. “I što vi možete napraviti u tom
slučaju? Praktički ništa. To čak više nije ni bezobrazluk, to je
negiranje pravne države i to je svjesno ignoriranje i kršenje
zakona i to ne možemo tolerirati”, rekla je.
Nevjerojatno joj je i što nakon pet godina postojanja ureda
povjerenice za informiranje javnost ne može dobiti informaciju o
primjerice putu predsjednice Hrvatske u Ameriku ili o
financiranju njezinog rođendana.
